Nikola Tesla, jedan od najvećih naučnika i izumitelja u historiji čovječanstva, preminuo je na današnji dan, 7. januara 1943. godine, u New Yorku, tiho i gotovo zaboravljen. Iako je svojim idejama promijenio svijet – od naizmjenične struje do vizije bežične komunikacije – posljednje godine života proveo je u samoći, bez novca i daleko od očiju javnosti.

Tesla je umro u 86. godini, u sobi na 33. spratu hotela New Yorker na Manhattanu, gdje je decenijama živio u skromnim uslovima. Zvanični uzrok smrti bila je koronarna tromboza. Vijest je prošla gotovo neprimijećeno, ali ono što se desilo poslije njegove smrti pokrenulo je niz pitanja i teorija koje ni danas nisu do kraja razjašnjene, piše Dnevno.hr.

Pad genija i čudan život u samoći

Nakon briljantne karijere krajem 19. i početkom 20. vijeka, Tesla je postepeno gubio finansijsku i institucionalnu podršku. Izgubio je trku za patentiranje radija od Guglielma Marconija, a moćni investitori poput J. P. Morgana povukli su se iz njegovih projekata. Kako je interes za njegove ideje slabio, tako se i on povlačio iz javnog života.

U posljednjim decenijama postao je izrazito ekscentričan i opsesivan. Brojao je korake, insistirao na tačno određenom broju salveta za stolom, opsesivno se bojao bakterija i bio fasciniran brojevima 3, 6 i 9. Umjesto ljudskog društva, sve više vremena provodio je hraneći golubove po njujorškim parkovima.

Posebno je bio vezan za jednog bijelog goluba. U pismima je zapisao da ga voli "kao što muškarac voli ženu" i da mu je taj odnos davao smisao života. Kada je golubica uginula, rekao je prijateljima da osjeća kako je i njegov životni rad završen, iako je živio još gotovo dvije decenije.

Zaplijenjeni papiri i misterija koja traje

Nedugo nakon Tesline smrti, američki državni agenti ušli su u njegovu hotelsku sobu i zaplijenili bilješke, spise i lične dokumente. Akciju je provela Kancelarija za upravljanje imovinom stranaca, tijelo aktivno tokom Drugog svjetskog rata, jer se strahovalo da bi Teslini zapisi mogli sadržavati nacrte izuma s vojnim potencijalom.

Posebnu pažnju izazvale su Tesline tvrdnje da je razvio takozvanu "zraku smrti", oružje zasnovano na snopu čestica koje bi, prema njegovim riječima, moglo oboriti "deset hiljada neprijateljskih aviona". Govorio je i o malom oscilatoru koji bi navodno mogao srušiti zgrade veličine Empire State Buildinga.

Tesla je tvrdio da su njegovi izumi namijenjeni očuvanju mira, a ne ratovanju, ali su se američke vlasti bojale da bi njegova dokumentacija mogla pasti u ruke Sovjetskog Saveza. Zanimljivo je da su Sovjeti još za njegovog života pokazali interes i platili mu 25.000 dolara za dio planova.

Tri sedmice nakon smrti, američka vlada povjerila je analizu Teslinih papira naučniku Johnu G. Trumpu s MIT-a, ujaku bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. On je zaključio da se većina bilješki sastoji od spekulativnih i filozofskih ideja, bez konkretnih tehničkih nacrta.

Ipak, misterija nije nestala. Od ukupno 80 sanduka dokumenata, Teslin nećak Sava Kosanović je 1952. godine dobio nazad samo 60. Nikada nije objašnjeno gdje su završili preostali sanduci. Tokom Hladnog rata postojali su strahovi da su Sovjeti možda došli do dijela Teslinih istraživanja, a te bojazni su, prema nekim tvrdnjama, bile jedan od podsticaja za američki program Strateške odbrambene inicijative, poznat kao "Ratovi zvijezda".

Dodatnu pažnju izazvala je i odluka FBI-ja da 2016. godine objavi stotine stranica dokumenata o Tesli. Iako su mnoge tajne time razotkrivene, jedno pitanje i dalje ostaje otvoreno: postoji li dio Tesline ostavštine koji nikada nije ugledao svjetlo dana?