Weissach, malo mjesto nadomak Stuttgarta, nekada simbol bogatstva zahvaljujući Porscheu, danas je slika i prilika duboke krize koja potresa njemačke gradove i općine, suočene s padom prihoda, eksplozijom socijalnih troškova i gotovo praznim budžetima, piše Dnevno.hr.

Nije prošlo mnogo vremena otkako je Weissach, mjesto udaljeno svega pola sata vožnje od Stuttgarta, bio najbogatija općina u Njemačkoj. U tom malom mjestu živi oko 7.700 stanovnika, a tu se nalazi i razvojni centar Porschea. Zahvaljujući milijardama dobiti tog giganta, u općinski budžet su se slijevale ogromne sume poreza – po glavi stanovnika Weissacha to je 2009. iznosilo čak 20.000 eura, piše Deutsche Welle.

Ko je želio graditi kuću, od općine je po djetetu dobijao 10.000 eura građevinskog dodatka. Izgrađena je četverospratna biblioteka, kupljen koncertni klavir od 100.000 eura, davane su subvencije za privatne časove muzike. Ipak, najveći dio novca, kako je tada obećavala gradonačelnica Ursula Kreutel, bio je položen u banci kao rezerva za loša vremena.

A loša vremena su u međuvremenu stigla.

Njemačka automobilska industrija nalazi se u najvećoj krizi u svojoj historiji. Samo kod Porschea dobit je 2025. pala za oko 96 posto. Posrću i druge grane privrede. Drastično su smanjeni prihodi od poreza na dobit preduzeća od kojih općine u velikoj mjeri žive. Čak ni nekada bogati gradovi i općine više ne mogu pokriti svoje rashode.

"Finansije općina nalaze se u dramatičnom silaznom vrtlogu", kaže Ralf Spiegler, predsjednik Njemačkog saveza gradova i općina (DStGB) i gradonačelnik Nieder-Olma. "To više nije zabrinjavajuće, nije ni katastrofalno – to je pogubno."

Visoki socijalni troškovi

U federalno uređenoj Njemačkoj nadležnosti su podijeljene između savezne države, pokrajina i općina. Upravo su općine odgovorne za svakodnevni život građana: od odvoza otpada, vodosnabdijevanja, škola i vrtića, preko vatrogasnih službi, sporta i kulture, pa sve do većine socijalnih davanja.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, gradovi i općine su 2024. imali rashode od oko 400 milijardi eura, a za 2025. očekuju se još veći izdaci zbog rasta troškova zaposlenih i energenata. Ipak, najveći generator troškova su socijalna davanja.

"Govori se o utrostručenju troškova u posljednjih 20 godina, bez ikakvog ozbiljnog pokrića", objašnjava Spiegler. Samo za brigu o djeci i mladima, pomoć za njegu i integracijsku pomoć osobama s invaliditetom, troškovi su 2007. iznosili skoro 38 milijardi eura, a procjenjuje se da će 2027. premašiti 102 milijarde eura.

Poseban izazov je i integracija izbjeglica s pravom boravka. Škole, jezični i integracijski kursevi, službe za zapošljavanje i uprave za strance rade na granici izdržljivosti. Savez gradova i općina traži potpuno novu raspodjelu tereta: da savezna država, pokrajine i općine ubuduće učestvuju u finansiranju ravnopravno – svaka s jednom trećinom.

"Tako bi se ne samo finansijski teret, nego i odgovornost za reformu socijalnih davanja raspodijelili na sve nivoe vlasti", poručuje Spiegler.

Nedostaje gotovo 220 milijardi eura

Manjak novca u komunalnim kasama raste iz godine u godinu. Godine 2023. nedostajalo je oko 7,5 milijardi eura, 2024. već 24 milijarde, a 2025. više od 30 milijardi eura.

"Lokalne poreze – porez na nekretnine i porez na dobit preduzeća – povisili smo do nivoa koji već dostiže granicu prihvatljivosti", kaže Spiegler. Štedi se na svim stranama: građevinski projekti se obustavljaju, a finansiranje kulture i udruženja je zamrznuto.

Prema procjenama, potrebno bi bilo čak 218 milijardi eura da bi se obnovile škole, gradske vijećnice, vrtići, bazeni, mostovi i ceste. Najveći nedostatak novca je za škole (67,8 milijardi eura) i ceste (53,4 milijarde), zatim za vatrogasne službe, upravne zgrade, sport, brigu o djeci, vodosnabdijevanje i kulturu.

Zbog zabrane dugoročnog zaduživanja za tekuće troškove, gradovi i općine svakodnevno uzimaju kratkoročne, skupe kredite.

"To je kao da gorivo za automobil plaćate minusom na računu – situacija koja je zapravo neodrživa", upozorava Spiegler. "Operativna sposobnost na lokalnom nivou ozbiljno je ugrožena, s kobnim posljedicama za ekonomsku konkurentnost Njemačke i lokalnu demokratiju."

Savezni kancelar Friedrich Merz poručio je da "moramo pomoći općinama", dok je ministar finansija Lars Klingbeil najavio određene mjere rasterećenja, uključujući infrastrukturni paket od 500 milijardi eura, od čega bi 60 milijardi trebalo pripasti općinama.

Ipak, Spiegler upozorava da to neće biti dovoljno: "To je ogroman gutljaj iz boce i na tome smo zahvalni – ali to može biti samo početak."

Njemačke općine, nekada simbol stabilnosti i uređenosti, danas su, kako upozoravaju njihovi lideri, na ivici finansijskog sloma.