Iran je već više od sedmicu dana zahvaćen masovnim protestima koji su započeli krajem decembra zbog teške ekonomske krize, pada vrijednosti valute, inflacije i opće bijede. Protesti su se brzo proširili na desetine gradova širom zemlje, uključujući Teheran, Isfahan i kurdske regije na zapadu.

Dva grada u kurdskoj pokrajini Irana, Abdanan i Malekshahi, pala su u ruke demonstranata nakon što su se sigurnosne snage povukle iz njih, piše i24news.

Prema izvještajima međunarodnih agencija, dosad je poginulo najmanje 36 osoba, uhapšene su stotine demonstranata, a vlasti optužuju demonstrante za saradnju s vanjskim neprijateljima poput SAD-a i Izraela.

Vlada je pokušala smiriti situaciju odobravanjem nekih ekonomskih reformi, poput subvencija za osnovne namirnice, ali demonstranti to smatraju nedovoljnim. Danas su kurdske organizacije pozvale na opći štrajk širom Irana.

Krvava subota

Najkrvaviji incidenti dogodili su se u Malekshahiju ove subote, malom gradu u zapadnom Iranu s većinskim kurdskim stanovništvom. Demonstranti su se okupili ispred baze Revolucionarne garde, lupali po vratima i gađali zidove kamenjem, izražavajući bijes zbog ekonomske katastrofe koja je pogodila zemlju. Sigurnosne snage odgovorile su pucnjavom. Dio demonstranata dao se u bijeg, dok su drugi pali na mjestu, a prolaznici su pokušavali izvući ranjene.

Dan kasnije, protesti su se nastavili ispred glavne regionalne bolnice u Malekshahiju. Članovi porodica ranjenih i ubijenih okupili su se tražeći kraj režima.

Snage sigurnosti stigle su pješice i na motociklima te pokušale ući u bolnicu. Iako su osoblje i civili pokušali spriječiti ulazak, vlasti su silom provalile kroz glavni ulaz. Prema Amnesty Internationalu, sigurnosno osoblje je u više navrata ulazilo u bolnicu, privodilo ranjene demonstrante i članove njihovih porodica te odnosilo tijela kako bi spriječilo javna okupljanja i iskazivanje žalosti.

Ekonomija u kolapsu

Veliki protesti u Iranu započeli su 28. decembra, a do sada su se proširili u gotovo sve iranske regije. Demonstracije očajnih građana prvo su se razbuktale u glavnom gradu, Teheranu, gdje su trgovci s historijskog Grand Bazaara izašli na ulice jer, zbog pada valute, više ne mogu ni nabavljati ni prodavati robu.

U vrijeme potpisivanja nuklearnog sporazuma 2015. godine jedan američki dolar vrijedio je oko 32.000 rijala, dok se ove sedmice trgovao po tečaju od čak 1,46 miliona rijala, najnižoj razini ikad. Inflacija se procjenjuje na oko 40 posto godišnje, a cijene osnovnih namirnica poput ulja, mesa, riže i sira postale su potpuno nedostižne za većinu stanovništva.

Ekonomski slom dodatno su produbile američke sankcije, dugogodišnje loše upravljanje i korupcija, a situacija se dodatno pogoršala nakon rata s Izraelom.

Vlasti više ne skrivaju nasilje

Iranska naučnica i politička analitičarka Yassamine Mather za Sky News je izjavila kako vlasti ovaj put nisu pokušale u potpunosti prikriti proteste jer su svjesne da se snimke ionako šire društvenim mrežama i stranim medijima.

Protesti u Iranu (Foto: AFP)

"S jedne strane tvrde da su prrotesti legitimni i pokušavaju razgovarati s ljudima, a s druge strane vrlo oštro guše one koji se sukobljavaju s policijom. Taj krug nasilja postaje neizbježan," rekla je.

U Malekshahiju su u međuvremenu održane sahrane poginulih. Jedan od preživjelih "Krvave subote", koji je želio ostati anoniman, izjavio je za Sky News da se napad na bolnicu i način na koji su vlasti postupale prema stanovnicima može, prema utvrđenim humanitarnim načelima, opisati kao zločin protiv čovječnosti.