Američki Senat razmatra prijedlog zakona koji predviđa uvođenje carina od najmanje 500 posto na svu robu onim državama koje nastave da kupuju ruske energente, piše Nedjeljnik. Dokument čiji je naziv "Zakon o sankcionisanju Rusije iz 2025. godine", ima za cilj potpuno odsjecanje prihoda kojima se finansira ruska državna politika i vojni sektor.

U prijedlogu zakona, piše Nedeljnik, stoji da je namjera SAD-a da se uvedu sankcije i druge mjere prema Ruskoj Federaciji ukoliko njena vlada "odbije da pregovara o mirovnom sporazumu sa Ukrajinom, prekrši takav sporazum ili pokrene novu vojnu invaziju".

U tekstu se naglašava da, u cilju sprečavanja još jedne vojne invazije, politika SAD-a treba da bude da "pruže održive nivoe bezbjednosne pomoći Ukrajini radi vjerodostojne odbrambene sposobnosti".

Ključni dio dokumenta odnosi se na ekonomske posljedice za treće države.

Predviđeno je da se stopa carine za svu robu ili usluge uvezene u Sjedinjene Države iz zemlje koja svjesno kupuje ruske energetske resurse podigne na nivo koji "nije manji od ekvivalenta od petsto posto ad valorem“. Ad valorem, inače, znači "prema vrijednosti robe“, pa bi nešto što košta 100 dolara po primijeni stope od 500 posto koštalo 600 dolara.

Prijedlog zakona precizira da se ove mjere odnose na "svaku državu" koja svjesno prodaje, snabdijeva, prenosi ili kupuje naftu, uranijum, prirodni gas ili petrohemijske proizvode koji su porijeklom iz Ruske Federacije, prenosi Nedeljnik.

Iako se Srbija i Bosna i Hercegoviona u tekstu ne navodi po imenu, one bi mogle doći pod udar nove carinske stope jer i dalje uvozi ruski prirodni gas.

Srbija je potpuno zavisna od ruskog gasa i nije mnogo uradila na diversifikovanju izvora snabdijevanja od početka ruske invazije na Ukrajinu, kapo ni BiH.

Srbija uvozi otprilike 3 milijarde kubnih metara gasa svake godine.

Podsjećamo da je pred novogodišnje praznike predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio da je gasni aranžman sa Rusijom produžen do marta ove godine.

Glasanje početkom sljedeće sedmice?

Senator Lindsey Graham objavio je sinoć na X-u da je nakon veoma produktivnog sastanka sa predsjednikom Trumpom o raznim pitanjima, od njega dobio zeleno svjetlo za ovaj dvostranački zakon na kojem je mjesecima radio sa senatorom Blumenthalom (Richardom, iz Demokratske partije) i mnogim drugima.

Graham je istakao da će ovaj akt omogućiti predsjedniku Trumpu da kazni one zemlje koje kupuju jeftinu rusku naftu i time pune "Putinovu ratnu mašinu".

On je dodao da će zakon dati predsjedniku ogroman uticaj protiv zemalja kao što su Kina, Indija i Brazil kako bi ih podstakao da prestanu sa kupovinom energenata koji finansiraju sukob. Senator je naglasio da se raduje snažnom dvostranačkom glasanju i da se nada da će se to dogoditi "već početkom sljedeće sedmice".

Izuzeci od carina i tehnološke blokade

Predsjednik SAD-a, prema prijedlogu zakona ima ovlaštenje da privremeno odloži primijenu ovih mjera, podsječa Nedeljnik.

Navodi se da Trump može odložiti primijenu na period od najviše sto osamdeset dana ako utvrdi da je takav izuzetak "u nacionalnom bezbjednosnom interesu Sjedinjenih Država".

Pored carina, predviđene su mjere za svaku stranu osobu za koje predsjednik utvrdi da svjesno pruža robu, usluge, tehnologiju ili informacije koje olakšavaju "održavanje ili proširenje proizvodnje" nafte i gasa.

Finansijske odredbe uključuju i nalog da se "blokiraju i zabrane sve transakcije u svoj imovini i interesima u imovini“ sankcionisanih osoba, dok se međunarodnim sistemima za finansijske poruke prijeti mjerama ako ne prekinu saradnju sa ruskim bankarskim sektorom.