Denis Avdagić, geopolitički analitičar, upozorava da se Iran nalazi usred jedne od najopasnijih unutrašnjih kriza u posljednjih nekoliko decenija, dok masovne demonstracije potresaju Teheran i više od stotinu gradova širom zemlje. Nemiri, obilježeni nasilnim sukobima, paljenjem državnih institucija i rastućim brojem žrtava, prijete da prerastu u potpunu destabilizaciju Islamske Republike, prenosi Dnevno.hr.

Prema podacima humanitarnih organizacija, u sukobima je do sada poginulo najmanje 42 ljudi, dok su hiljade privedene. Tačne brojke su, međutim, nepoznate jer su vlasti gotovo u potpunosti prekinule internet i mobilne komunikacije kako bi spriječile širenje informacija i koordinaciju demonstranata.

Iako iranski državni mediji pokušavaju umanjiti razmjere pobune, snimci koji se, uprkos blokadama, pojavljuju na društvenim mrežama svjedoče o ozbiljnosti situacije. Po intenzitetu, ovi nemiri su uporedivi s najvećim valovima nezadovoljstva iz ranijih godina, ali s jednom ključnom razlikom – ovoga puta ulica je pokrenuta glađu i očajem.

(Foto: Guliver)

“Ovo nisu političke, nego socijalne demonstracije”

Geopolitički stručnjak Denis Avdagić ističe da aktuelni nemiri nisu primarno političke, već duboko socioekonomske prirode.

“Ovo nisu klasične političke demonstracije kakve se često predstavljaju. Ovdje je stanje u novčaniku ljude natjeralo na ulice. Jednostavno više ne mogu preživjeti”, naglašava Avdagić.

Inflacija u Iranu, dodaje, ne može se porediti s onom u zapadnim državama. Riječ je o situaciji u kojoj prosječna plata više ne omogućava ni osnovnu egzistenciju.

“Kad se od plate ne možeš prehraniti, to su onda demonstracije koje postaju izuzetno opasne”, upozorava on.

U takvim okolnostima, smatra Avdagić, represija gubi efekat.

“Ogromna je razlika kad ste gladni. Onda vam je svejedno i nema te palice koja će vas otjerati s ulice”, kaže, naglašavajući da upravo to čini ovaj talas nemira potencijalno najopasnijim do sada.

Posebnu zabrinutost izaziva i geografska raspodjela demonstracija. Najžešći sukobi bilježe se u područjima s velikom kurdskom populacijom, što dodatno destabilizuje zemlju koja, kako Avdagić podsjeća, nikada nije bila monolitna.

“Iran je duboko heterogena država. Kad se nemiri intenziviraju u etnički osjetljivim regijama, to je recept za ozbiljnu katastrofu. Govorimo o mogućnosti da se zemlja počne urušavati sama u sebe”, upozorava.

Foto: Screenshot

Nema prostora za kompromis

U krizu su snažno uključeni i vanjski akteri. Demonstracije je javno podržao prognani princ Reza Pahlavi, dok je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio vojnom intervencijom ako iranske vlasti krenu u masovna ubistva civila.

“Ako počnu ubijati ljude, udarit ćemo ih vrlo snažno”, poručio je Trump, dodatno zaoštrivši već napete odnose između Washingtona i Teherana. Njegov ministar finansija Scott Bessent ocijenio je da je iranska privreda “na koljenima” i da se svijet nalazi u izuzetno osjetljivom trenutku.

Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei uzvratio je oštrim optužbama na račun SAD-a i Izraela, optužujući ih za poticanje nereda. Upravo ta dimenzija, upozorava Avdagić, razlikuje Iran od drugih kriznih žarišta poput Venezuele.

“Ovdje nema prostora za kompromis. Pozicija ajatolaha prema SAD-u i Izraelu je jasna – oni su zakleti neprijatelji. Ovo nije samo sukob građana i režima, nego i dio šireg geopolitičkog obračuna”, kaže Avdagić.

Prema njegovim riječima, u destabilizaciji Irana nisu učestvovale samo Sjedinjene Američke Države.

“Treba biti realan – tu nisu prste imali samo Amerikanci. Izrael je također duboko involviran, uključujući i operativnu prisutnost na terenu, a veza Kurda s Izraelom dodatno komplikuje situaciju. Sve je povezano”, ističe.

Avdagić upozorava da se pred očima svijeta odvija preslagivanje globalnih savezništava. Dok SAD pokušava privući nove partnere iz globalnog juga i istoka, s nekim starim režimima, poput iranskog, ulazi u otvoreni sukob.

Istovremeno, podsjeća da iranski režim ima dugogodišnje iskustvo u brutalnom gušenju demonstracija.

“Neće biti nikakvo iznenađenje ako sigurnosne snage krenu s otvorenom vatrom na demonstrante”, upozorava, podsjećajući na ranije pobune koje su završavale sa stotinama mrtvih.

U korijenu cijele krize, zaključuje Avdagić, leže ambiciozni geopolitički snovi iranskog vodstva.

“Težnja da Iran postane lider Bliskog istoka i islamskog svijeta imala je visoku cijenu. Sve te ambicije neko mora platiti. Platili su ih građani. Danas su gladni, iscrpljeni i ogorčeni – i zato su na ulicama”, zaključuje.

Iran se tako nalazi na prekretnici: hoće li režim preživjeti novi talas nezadovoljstva ili će socioekonomski očaj, uz snažan vanjski pritisak, dovesti do najdublje krize od Islamske revolucije – pitanje je čije će posljedice daleko nadmašiti granice te zemlje.