Teheran je saopćio da održava komunikaciju sa Sjedinjenim Američkim Državama, nakon što je američki predsjednik Donald Trump poručio da razmatra „snažnu reakciju“ zbog smrtonosnog gušenja protesta u Iranu, koji se smatraju jednom od najozbiljnijih prijetnji iranskom vjerskom establišmentu od Islamske revolucije 1979. godine.

Trump je tokom vikenda izjavio da Washington ne isključuje mogućnost sastanka s iranskim zvaničnicima te da je u kontaktu s iranskom opozicijom, dok istovremeno pojačava pritisak na vlasti u Teheranu. U tom kontekstu spomenuo je i potencijalne mjere, uključujući vojnu opciju, kao odgovor na nasilno gušenje demonstracija.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt naglasila je da, iako su zračni napadi jedna od mogućnosti, diplomacija ostaje prvi izbor američkog predsjednika. Kako je rekla, poruke koje administracija prima privatnim kanalima razlikuju se od onoga što iranski režim javno saopćava, te da Trump pokazuje interes da se te poruke ozbiljno razmotre.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi potvrdio je da su kontakti između Teherana i Washingtona u toku, navodeći da Iran razmatra prijedloge koje je iznijela američka strana, iako su, kako je rekao, u suprotnosti s prijetnjama koje dolaze iz SAD-a. Araghchi je za Al Jazeeru izjavio da je komunikacija između njega i posebnog američkog izaslanika Stevea Witkoffa nastavljena i prije i nakon izbijanja protesta, te da još uvijek traje.

Američka organizacija za ljudska prava HRANA objavila je da je do sada potvrđena smrt 572 osobe, među kojima su 503 demonstranta i 69 pripadnika sigurnosnih snaga. Prema njihovim podacima, od početka protesta 28. decembra, koji su se brzo proširili širom zemlje, uhapšeno je najmanje 10.694 ljudi. Dotok informacija iz Irana dodatno je otežan zbog višednevnog ograničenja pristupa internetu.

Uprkos masovnim demonstracijama, za sada nema jasnih naznaka unutrašnjih podjela unutar šijitskog vjerskog vrha, vojske ili sigurnosnog aparata. Protestni pokret nema jasno definisano rukovodstvo, dok je opozicija fragmentirana i slabo koordinirana.

Zvanični Teheran nije objavio podatke o ukupnom broju poginulih, a za nasilje i krvoproliće optužuje strano miješanje, tvrdeći da iza nemira stoje „teroristi“ koje podržavaju Izrael i Sjedinjene Američke Države. Državni mediji fokusirali su se uglavnom na pogibije pripadnika sigurnosnih snaga.

Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf poručio je na skupu u centru Teherana da se Iran, kako je rekao, suočava s ratom na četiri fronta – ekonomskim pritiscima, psihološkim ratovanjem, sukobom sa SAD-om i Izraelom, te borbom protiv terorizma.

(Vijesti.ba)