Iz UniCredita, koja je bila jedan od partnera Foruma, dali su pregled osnovnih ekonomskih parametara u prošloj godini, kao i procjene onoga što slijedi u ovoj godini u državama u kojima ova banka posluje, što se odnosi i na Bosnu i Hercegovinu.

UniCreditov viši ekonomista za centralnu i istočnu Evropu Mauro Giorgio Marrano je obrazložio spomenuti pregled i procjene.

To se prvenstveno odnosi na bruto domaći proizvod (BDP), pa je rast BDP-a u Bosni i Hercegovini ove godine iznosio više od dva posto, što je više nego u Srbiji (dva posto), Sloveniji (jedan posto), Mađarskoj (manje od jedan posto), Rumuniji i Slovačkoj (po jedan posto). Zemlje centralne i istočne Evrope koje su 2025. imale veći rast BDP-a nego Bosna i Hercegovina su Poljska i Bugarska (po više od tri posto), Hrvatska (tri posto) te Češka (gotovo tri posto).

Procjena je da će bh. BDP ove godine porasti za tri posto, koliko i u Srbiji. Samo bi Poljska i Hrvatska trebale imati veći rast BDP-a dok bi taj rast u svim ostalim navedenim državama trebao biti manji nego u Bosni i Hercegovini. Očekuje se da će Bosna i Hercegovina poslije Srbije 2027. imati najveći rast BDP-a (više od tri posto).

Zemlja smo u kojoj se prošle godine dogodio uvjerljivo najveći rast plata, za gotovo 10 posto, dok su sve ostale spomenute zemlje ispod osam posto. Naravno, tome je najvećim dijelom doprinijelo znatno povećanje minimalne plate, u oba entiteta u Bosni i Hercegovini.

Ipak, UniCreditova procjena je da će taj rast ove godine biti tri posto, tako da će samo u Slovačkoj biti manji (dva posto).

Vrlo je izgledno da ćemo i u godini pred nama uglavnom izvoziti u eurozonu. Konkretnije, taj izvoz bi trebao biti 70 posto od ukupnog izvoza. Udio izvoza u eurozonu od ukupnog izvoza ostalih zemalja centralne i istočne Evrope pojedinačno bi trebao biti manji nego u Bosni i Hercegovini. Nadalje, od ukupnog bh. izvoza u eurozonu, izgledno je da će 20 posto biti u Njemačku.

Bosna i Hercegovina je među državama centralne i istočne Evrope koje budžetskim, fiskalnim intervencijama manje utječu na BDP. Naime, prošle godine je to iznosilo dva posto i procjena je da će u ovoj i narednoj godini jednako toliko iznositi. Ti postoci u gotovo svim navedenim zemljama su veći.

Inflacija je 2025. u Bosni i Hercegovini iznosila četiri posto, što je bila jedna od viših stopa inflacije. No, prognoza je da će ove i sljedeće godine iznositi dva posto, što bi trebala biti jedna od najnižih stopa inflacije. Slovenija je jedina od spomenutih država gdje bi ta stopa u 2026. i 2027. trebala biti gotovo jednaka onoj u Bosni i Hercegovini.

Izvor: Klix.ba