Geopolitička previranja na Bliskom istoku i unutrašnja previranja u Iranu ukazuju na duboku krizu režima, ali i na potencijalne promjene koje bi mogle redefinirati globalne odnose. Situacija je dodatno usložnjena nedostatkom jedinstvenog centra moći unutar opozicionog pokreta, što onemogućava povlačenje paralela s događajima iz 1979. godine. Dok zapadne sile prate razvoj događaja, ključno pitanje ostaje kako će se eventualna promjena vlasti odraziti na sigurnost Evrope, posebno u kontekstu novih izbjegličkih valova koje nijedna zapadna zemlja ne želi vidjeti na svojim granicama.

Iran kao tehnološka i industrijska sila pod sankcijama

Gostujući u emisiji "Bosanski vjesnik" FACE televizije, profesor historije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Tvrtko Jakovina, analizirao je trenutnu poziciju Teherana i ulogu međunarodnih aktera. Prema njegovim riječima, Iran je, uprkos decenijama izolacije, ostao ozbiljna država sa snažnim industrijskim i inženjerskim kapacitetima. Iako se šahov sin, Reza Pahlavi, oglasio umjerenim porukama iz inostranstva, Tvrtko Jakovina smatra da on nije ličnost na koju većina Iranaca trenutno računa kao na budućeg lidera.

"Ovdje nemamo jasnu situaciju; imamo pobunu koju ne vodi nikakav konkretan centar. Iran je imperija koja je čak i u vremenu sankcija postigla ono što mnogi ne bi uspjeli. Bez obzira na ishod ove krize, to je zemlja čija je industrija sposobnija od mnogih drugih država", istakao je Tvrtko Jakovina. On dodaje da Sjedinjene Američke Države i Izrael sada pokušavaju igrati na kartu historijskog naslijeđa Perzijskog carstva, ali naglašava da se stvarna promjena vlasti ne može nametnuti izvana, već se ona mora dogoditi unutar iranskih granica.

Globalne tenzije i uloga administracije Donalda Trumpa

Govoreći o vanjskopolitičkom pristupu Washingtona, Tvrtko Jakovina se osvrnuo na specifičan stil koji gaji Donald Trump, naglašavajući da su njegovi potezi često skopčani sa sumnjom i nepredvidivošću. Kritikovao je i fokusiranje na marginalne teme, poput kupovine Grenlanda, što je narušilo odnose s Danskom i ostatkom Evrope. Prema njegovom mišljenju, bilo koja američka administracija, od vremena koje je obilježio Jimmy Carter pa do danas, ponašala bi se slično u kriznim situacijama, osim što ne bi koristila populističke slogane poput onih usmjerenih na iransku veličinu.

"Kada imate velike krize, uvijek postoji opasnost od globalnog sukoba. Međutim, trenutno države nemaju te kapacitete. Ipak, bliskoistočni ratovi i sukob s Iranom imaju potencijal da zapale cijeli svijet", upozorio je Tvrtko Jakovina. Zaključio je da će Evropa u narednom periodu biti kontinent na kojem će se granice i savezi ponovo propitivati, posebno zbog rastućeg nepovjerenja unutar NATO saveza i otvorenih kriza koje pogađaju samu srž zapadne koalicije.