S prvim januarom u susjednoj Hrvatskoj na snagu su stupile promjene koje se tiču zaposlenih penzionera. Oni koji žele sada se mogu zaposliti na puno radno vrijeme uz isplatu polovine penzije, ili raditi četiri sata dnevno uz primanje pune penzije. Kakva su zakonska rješenja kod nas na snazi i kako su se pokazala, imali li povoda za nove izmjene konkretno o ovom pitanju N1 je pitao resornog federalnog ministra Adnana Delića.

"Svi penzioneri koji ostvare pravo na osnovu radnog staža i na osnovu starosne dobi mogu da rade i da uporedo primaju puni iznos penzije. Kod nas je na osnovu presude Ustavnog suda urađena Dopuna zakona o penzijskoj i invalidskoj osiguranju Federacije BiH, gdje je omogućeno da ovi penzioneri mogu da rade i da ujedno primaju puni iznos svojih penzija", naglasio je ministar Delić za N1.

Koja prava ima penzioner koji radi?

Kazao je kako je dopuna ovog zakona "prošla ispod radara", ali poručuje penzionerima koji ostvare pravo na penziju, na osnovu svoje starosne dobi ili na osnovu radnog staža imaju pravo da i dalje rade, da zadrže sva prava iz penzijskog i invalidskog sistema, ali i da ostvare prava u radnom odnosu.

"Posebno je važno to naglasiti da izbjegnemo bilo kakve odnose koji nisu zakoniti, tu mislim prije svega rad na crno, ali evo to je već posao za inspekcije i ja se nadam da ćemo uspjeti da na neki način tržište rada sredimo i uredimo onako kako nam to odgovara, da domaće radno sposobno stanovništvo ima priliku da radi i ne samo da radi nego i da na neki način ima kvalitetne uslove rada kako nam ne bi odlazio najvažniji resurs koji jedna država ima, to su svakako ljudi. Mi uporedo rješavamo i pitanje aktivnih i pasivnih tražilaca posla na evidencijama službi u kantonima i Federalnog zavoda za zapošljavanje i ja se nadam da ćemo nakon toga uspjeti da sredimo tržište rada. Ali, ukoliko imamo priliku da zadržimo domaće radno stanovništvo, u ovom slučaju i penzionere, mnogo je to i bolje i kvalitetnije nego da uvozimo stranu radnu snagu", mišljenja je Delić.

Tržište rada

Izrazio je nadu kako će u narednom periodu uspjeti da regulišu tržište rada i da nećemo imati potrebe da uvozimo stranu radnu snagu u oblastima u kojima nam ne treba.

"Radna snaga definitivno fali u određenim djelatnostima i nemoguće je riješiti taj problem isključivo kada je u pitanju domaća radna snaga i treba omogućiti fleksibilnije uslove i uvoza strane radne snage u djelatnostima isključivo u kojima fali, ali zaštititi domaće radno sposobno stanovništvo na način da oni imaju apsolutno sve prioritete ukoliko žele da rade", dodao je.

Penzioneri koji nastave raditi, najčešće ostaju u javnom sektoru i javnim privrednim društvima, a manji broj u privatnom sektoru.

Rad na crno

Kazao je kako u FBiH dosta zaostaju kada su u pitanju inspekcijski nadzori kako bi se spriječio rad na crno te da treba raditi na tom polju.

"Trebaju se pooštriti načini kontrole kada je rad na crno pitanje i onemogućiti i poslodavce ali svakako i fizička lica koji nekada žele da rade na crno da bi ostvarili druga prava, prije svega mislim na određena prava iz oblasti socijalne zaštite, da riješimo taj problem onako kako je to zakon sam definisao. Zakon je u tom smislu, ako ga poredimo i sa Republikom Hrvatskom, sigurno ide u korist njih koji žele da rade - oni mogu da ostvare puno radno vrijeme, mogu da ostvare punu platu i mogu da ostvare puna prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja što nije slučaj u Republici Hrvatskoj. Ukoliko radite tamo puno radno vrijeme primate 50% penzije. Tako da je zakon (u FBiH, op.a.) dobar, ide u korist i radnika i penzionera, ali nažalost ukoliko se zloupotrebljava i ukoliko i bilo ko radi na crno to nije svakako usklađeno sa zakonom, nije zakonito i nije dobro svakako", pojasnio je ministar.