Mađarska 12. aprila izlazi na parlamentarne izbore u atmosferi kakva nije viđena gotovo dvije decenije. Prvi put nakon dugogodišnje vladavine, Viktor Orban i njegova stranka Fidesz u kampanju ulaze kao politički autsajderi, dok se u središtu potresa našao Peter Magyar, bivši čovjek sistema koji je danas njegov najopasniji protivnik, prenosi Dnevno.hr.

Proljetni izbori dolaze u trenutku dubokog zamora birača, institucionalne krize i sve otvorenijih kritika zbog urušavanja vladavine prava. Prema anketi Politica, stranka Tisza (Stranka poštovanja i slobode), koju predvodi Magyar, trenutno vodi sa 49 posto podrške, dok je Fidesz pao na 37 posto – odnos snaga koji je do prije samo godinu dana bio nezamisliv.

Peter Magyar, 44-godišnji pravnik, nije klasični opozicionar. Njegova karijera godinama je bila vezana za državni aparat i Fidesz: radio je u Ministarstvu vanjskih poslova, stalnoj delegaciji Mađarske pri Evropskoj uniji, Uredu premijera, te je vodio Studentski kreditni centar. Mediji su ga godinama opisivali kao “moćnog insajdera” sistema.

Peter Magyar  Foto: Youtube/ Screenshot

Od čovjeka sistema do najopasnijeg izazivača

Prelomni trenutak desio se u februaru 2024. godine, nakon skandala s predsjedničkim pomilovanjem u slučaju zataškavanja seksualnog zlostavljanja djece. Kada je tadašnja predsjednica Katalin Novak bila prisiljena podnijeti ostavku, a njegova bivša supruga, ministrica pravde Judit Varga, povukla se iz politike, Magyar je javno raskinuo s Fideszom.

Podnio je ostavke na sve državne funkcije i otvoreno optužio bivšu stranku za autoritarnost i sistemsku korupciju. Njegova rečenica da “nekoliko porodica posjeduje pola države” brzo je postala viralna, a intervjui u najvećim mađarskim medijima skupili su milione pregleda.

Na Dan državnosti, 15. marta 2024. godine, Magyar je pred desetinama hiljada ljudi u Budimpešti najavio stvaranje nove političke platforme. Umjesto osnivanja potpuno nove stranke, preuzeo je tada marginalnu Tiszu, osnovanu 2020. godine, kako bi izbjegao administrativne prepreke i gubitak vremena – potez koji se kasnije pokazao ključnim za njegov uspon.

Razočarani birači i udar na Orbanov monopol

Na izborima za Evropski parlament 2024. godine, Tisza je osvojila gotovo 30 posto glasova, što je najbolji rezultat neke mađarske stranke izvan Fidesza još od 2006. godine, i osigurala sedam poslaničkih mjesta. Magyar se pritom jasno distancirao od “stare opozicije”, odbijajući saveze s, kako kaže, “kompromitovanim i neefikasnim strankama” koje godinama bezuspješno pokušavaju srušiti Orbana.

Foto: Antonio Balic / CROPIX

Njegove poruke “Nema lijevo ni desno, samo Mađarska” i “Korak po korak, ciglu po ciglu, vraćamo domovinu” direktno ciljaju birače razočarane i vlašću i tradicionalnom opozicijom.

Magyar se opisuje kao “kritički proevropski” konzervativni liberal. Najavljuje jačanje nezavisnosti pravosuđa, odlučnu borbu protiv korupcije i pristupanje Uredu evropskog tužioca – potez koji bi, prema njegovim riječima, omogućio deblokadu milijardi eura iz fondova Evropske unije zamrznutih Mađarskoj.

U vanjskoj politici obećava čvrsto sidrenje zemlje u EU i NATO, uz “pragmatične” odnose s Rusijom i Kinom. Za razliku od Orbana, koji otvoreno koketira s Moskvom, Magyar poručuje da “u politici nema prijateljstava, već samo interesi i vrijednosni savezi”.

Foto: Guliver Image

Godinama je Viktor Orban bio jedan od ključnih remetilačkih faktora unutar Evropske unije – od blokiranja pomoći Ukrajini do sukoba oko sankcija Rusiji i prava LGBTQ+ osoba. Sada se, međutim, suočava s protivnikom koji mu oduzima temelj političke moći: monopol na “nacionalni” narativ.

Za razliku od ranijih izazivača, Magyar ne dolazi izvana, već iz samog srca sistema. Upravo zato njegove optužbe o “feudalnoj državi” i klijentelističkoj mreži pogađaju snažnije nego kritike tradicionalne opozicije.

Ako se trendovi iz anketa potvrde, izbori u aprilu mogli bi označiti početak kraja Orbanove ere i otvoriti najneizvjesnije poglavlje mađarske politike u posljednjih 15 godina.