Zemlje članice Europske unije već razmatraju kako se postaviti prema Mađarskoj ako Viktor Orbán ponovno pobijedi na izborima, a opcije sežu od smanjenja potrebe za jednoglasnim odlukama do neformalnog guranja Budimpešte na marginu. Unija raspravlja o planovima za takav scenarij dok se Mađarska priprema za izbore 12. travnja, a prema anketama, Orbánov Fidesz zaostaje devet postotnih bodova za strankom Tisza Pétera Magyara, piše Politico.

Orbán je dugo smatran remetilačkim faktorom u Uniji, a kap koja je prelila čašu za mnoge u Bruxellesu bila je nedavna blokada zajma Ukrajini. "Nitko ne može ucjenjivati Europsko vijeće, nitko ne može ucjenjivati europske institucije", oštro je poručio predsjednik Europskog vijeća António Costa. "Potpuno je neprihvatljivo to što Mađarska radi."

Uz to, pojavile su se i optužbe da je Budimpešta održavala kontakte s Moskvom tijekom rata u Ukrajini te da je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó u pauzama sastanaka EU-a obavještavao svog ruskog kolegu Sergeja Lavrova.

Ako Orbán osvoji još jedan mandat, "igrat će se bez rukavica", rekao je jedan visoki diplomat EU-a, koji je, kao i ostali sugovornici u ovom članku, pristao govoriti pod uvjetom anonimnosti.

"Mnogi smatraju da je blokadom pomoći Ukrajini prijeđena crvena linija i da se nešto mora poduzeti, samo još nije jasno što", dodao je drugi diplomat. Treći je pak izjavio: "Očekujem obnovljene i pojačane rasprave o tome kako se postaviti prema Orbánu, što će potaknuti iskreniji razgovor, a možda i kreativnija rješenja."

Mišljenja o tome hoće li se Orbán promijeniti ako osigura novi mandat su podijeljena. "On je dovoljno pametan - jedan od najpametnijih političara u Europskom vijeću - da zna gdje su granice", smatra jedan visoki dužnosnik EU-a. No, drugi diplomat je skeptičan: "Mislim da se neće promijeniti. On je trojanski konj. Cijela poanta EU-a je povjerenje - temelj Europe je da radimo zajedno."

U nastavku su neke od opcija o kojima se raspravlja ako Orbán pobijedi sljedeći mjesec.

Promjena pravila o glasanju

Jedna od opcija je proširiti primjenu glasanja kvalificiranom većinom, koje obično zahtijeva suglasnost 55 posto država članica koje predstavljaju 65 posto stanovništva EU-a. Takav model primijenio bi se i na osjetljiva područja poput vanjske politike ili dijelova dugoročnog proračuna, gdje se trenutno traži jednoglasnost.

Unija je već pokazala kreativnost u sličnim situacijama. Kada se 2023. godine raspravljalo o pristupnim pregovorima s Ukrajinom, čemu se Budimpešta protivila, tadašnji njemački kancelar Olaf Scholz predložio je Orbánu da napusti prostoriju. Prema pravilima EU-a, jednoglasnost je postignuta i ako je jedan čelnik odsutan.

Troje diplomata istaknulo je ovu opciju kao izglednu, a jedan od njih naglasio je da raste spremnost da se donošenje odluka učini efikasnijim. "To je nešto za što se ionako zalažemo, neovisno o Orbánovom slučaju: ako želite brzo reagirati, trebate više odluka donesenih kvalificiranom većinom", rekao je.

Ipak, odustajanje od jednoglasnosti bio bi golem korak jer je zajedničko djelovanje svih članica temeljno načelo bloka. Pokušaj da se zaobiđe mađarsko protivljenje članstvu Ukrajine u rujnu prošle godine nije uspio dobiti dovoljnu potporu, no dva diplomata smatraju da bi novi Orbánov mandat mogao biti katalizator za ponovno razmatranje takvih prijedloga. Drugi su pak skeptični oko zadiranja u vanjsku politiku, koju članice i dalje smatraju ključnim dijelom nacionalnog suvereniteta.

Europa s više brzina

Četiri diplomata spomenula su mogućnost češćeg korištenja fleksibilnih formata, od neformalnih "koalicija voljnih" do pojačane suradnje manjih skupina zemalja.

"Format koalicije voljnih već se u određenoj mjeri događa, posebno u sigurnosnim pitanjima gdje su uključeni i Britanci", rekao je jedan diplomat, ali i upozorio: "To ne može zamijeniti format EU27 kao forum za razmjenu informacija." Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i sama je predložila pojačanu suradnju kako bi se zaobišla jednoglasnost u područjima poput konkurentnosti.

"Naša ambicija uvijek bi trebala biti postizanje dogovora svih 27 država članica. Međutim, ondje gdje nedostatak napretka ili ambicije riskira potkopavanje europske konkurentnosti ili sposobnosti djelovanja, ne bismo se trebali ustručavati koristiti mogućnosti predviđene ugovorima u okviru pojačane suradnje", izjavila je u veljači.

Problem je što Mađarska i dalje može blokirati takve napore, čak i ako u njima ne sudjeluje. Primjerice, kod zajma Ukrajini, jedan od zakona potrebnih za isplatu novca zahtijeva suglasnost svih članica. "U hitnim slučajevima ovo može biti rješenje, ali na kraju se sve svodi na odluku svih 27", objasnio je visoki diplomat. Dvoje drugih diplomata kritiziralo je takve formate, tvrdeći da bi trebali biti iznimka, a ne pravilo. "Moramo sačuvati jedinstvo", poručio je jedan od njih.

Financijski pritisak i stroža provedba

Druga opcija uključuje agresivnije mjere, poput uskraćivanja europskog novca Mađarskoj.

Predsjednik Europskog vijeća António Costa iznio je ideju da je Orbánova blokada zajma Ukrajini prekršila članak 4(3) Ugovora o EU, koji obvezuje države članice na "iskrenu suradnju". "Costa je poslao pismo o tome, ali nikada nije nastavio s tim", prisjetio se jedan diplomat, navodeći strah od optužbi za miješanje u predizbornu kampanju. Visoki dužnosnik Komisije potvrdio je da je upotreba tog članka jedna od mogućnosti, a kršenje bi moglo dovesti do postupka pred Sudom EU-a i financijskih kazni.

Dodatna razina uvjetovanosti - ograničavanje ili obustava pristupa fondovima EU-a ako zemlja krši standarde vladavine prava - već je uključena u prijedlog Komisije za sljedeći dugoročni proračun. Europski povjerenik Michael McGrath rekao je da bi prema novom prijedlogu proračun EU-a podržavao reforme koje jačaju vladavinu prava. "To znači da bi, ako dođe do kršenja vladavine prava, obustava plaćanja ili blokiranje financiranja sada bila na stolu", kazao je, ne spominjući izravno Mađarsku.

Međutim, i ovaj pristup ima svoje probleme. Savjetnik Suda EU-a nedavno je preporučio poništenje odluke Komisije o odmrzavanju 10.2 milijarde eura za Mađarsku, što Europski parlament osporava, sumnjajući da je to bila nagodba kako bi Budimpešta povukla veto. "Možete blokirati sredstva, ali mora postojati izravna veza sa zlouporabom fondova EU-a. Ne možete samo reći da je to političko pitanje", objasnio je diplomat. Budimpešta je već najavila da će uložiti veto na bilo kakvu strožu uvjetovanost. "Ako postoji realna mogućnost da uopće nećemo imati pristup fondovima EU-a, zašto bismo onda bili zainteresirani za prihvaćanje takvog proračuna?" upitao je mađarski ministar za poslove EU-a János Bóka.

Oduzimanje prava glasa

Europski parlament je još 2018. godine pokrenuo članak 7. Ugovora o EU, koji omogućuje oduzimanje prava glasa državi članici ako krši temeljne vrijednosti bloka.

Bivši litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis tvrdio je da i samo pokretanje postupka ima učinka. Dok je bio na dužnosti, rekao je: "Čak i inzistiranje na članku 7 stvara pritisak na Mađarsku - postali su jako nervozni."

Ipak, iako je Parlament pokrenuo članak 7, proces je zapeo. Za oduzimanje prava glasa jednoj zemlji potrebna je jednoglasna potpora ostalih 26 članica, a očekuje se da Slovačka na to ne bi pristala.

"Prema članku 7 potrebna je jednoglasnost - to će biti teško", rekao je jedan diplomat. Drugi je dodao: "Ne postoji pravi pravni alat. Članak 7 može oduzeti pravo glasa, ali svih ostalih 26 moralo bi se složiti. A ja mogu zamisliti barem jednog čelnika koji ne bi", aludirajući na slovačkog premijera Roberta Fica.

Izbacivanje iz Europske unije

Najdramatičnija i ujedno najnerealnija opcija bilo bi izbacivanje Mađarske iz Europske unije. Nijedna zemlja nikada nije izbačena iz EU-a, a sama tema i dalje je tabu.

Jedan diplomat ukazao je na pravni komentar koji sugerira mogućnost prenamjene izlazne klauzule, članka 50, koji je iskoristila Velika Britanija za Brexit, ili drugih pravnih rješenja za "napuštanje Mađarske". Diplomat je rekao da to "nije realno, ali je dobar prijedlog", dodavši kako se "prije nekoliko godina hipotetski govorilo o ovom scenariju, a sada se ponovno spominje."

Ipak, izgledi za to su gotovo nikakvi. "Izbacivanje nije predviđeno ugovorima i ne vidim naš interes da to učinimo", rekao je jedan diplomat. "Što bi Mađarska učinila u tom slučaju? Završila bi u orbiti Rusije."