Danski ministar vanjskih poslova izjavio je da postoji „temeljno neslaganje” sa Sjedinjenim Američkim Državama oko Grenlanda nakon razgovora održanih u Bijeloj kući.

Lars Løkke Rasmussen rekao je da je sastanak s potpredsjednikom JD Vanceom i državnim tajnikom Marcom Rubiom u srijedu bio „otvoren i konstruktivan”, no dodao je kako američki predsjednik Donald Trump insistira na „osvajanju” Grenlanda, što je, kako je naglasio, „potpuno neprihvatljivo”.

„Vrlo, vrlo jasno smo dali do znanja da to nije u interesu Danske”, rekao je Rasmussen.

Trump je nakon sastanka ponovno potvrdio svoj interes za preuzimanje tog resursima bogatog otoka, stav koji je uzdrmao europske saveznike i dodatno zaoštrio odnose unutar NATO-a.

Jednosatni razgovori između SAD-a, Danske i Grenlanda nisu donijeli veliki proboj, no sve su se strane složile oko osnivanja radne grupe na visokoj razini koja bi trebala raspravljati o budućnosti autonomnog danskog teritorija.

Rasmussen je rekao da postoje „crvene linije” koje SAD ne može prijeći te da će se radna grupa sastati u idućim sedmicama u pokušaju pronalaska kompromisa. Dodao je i da su Danska i Grenland otvoreni za mogućnost otvaranja dodatnih američkih vojnih baza na otoku.

„Korisno je započeti rasprave na najvišoj razini”, rekao je.

Rasmussen je također priznao da u Trumpovu stajalištu postoji „zrno istine” kada je riječ o jačanju sigurnosti radi suzbijanja ruskih i kineskih interesa na Arktiku. No istaknuo je da tvrdnje američkog predsjednika o prisutnosti ruskih i kineskih ratnih brodova oko Grenlanda „nisu tačne”.

Iako je rijetko naseljen, Grenland zbog svog položaja između Sjeverne Amerike i Arktika ima veliku stratešku važnost: pogodan je za sisteme ranog upozorenja u slučaju raketnih napada te za nadzor pomorskog prometa u regiji.

Trump je više puta izjavio da je preuzimanje Grenlanda ključno za nacionalnu sigurnost SAD-a.

Sjedinjene Države već imaju više od 100 vojnika stalno raspoređenih u bazi Pituffik na sjeverozapadnom dijelu Grenlanda, postrojenju koje SAD koristi još od Drugog svjetskog rata.

Prema postojećim sporazumima s Danskom, SAD ima pravo dovesti na Grenland onoliko vojnika koliko želi.

Nakon razgovora u srijedu, grenlandska ministrica vanjskih poslova Vivian Motzfeldt izjavila je da je teritorij otvoren za veću suradnju sa SAD-om, ali se protivi bilo kakvom preuzimanju.

„Pokazali smo gdje su naše granice”, rekla je Motzfeldt.

Vance i Rubio nisu odmah komentirali sastanak. Trump je, s druge strane, novinarima u Ovalnom uredu rekao: „Grenland nam je potreban zbog nacionalne sigurnosti.”

„Problem je u tome što Danska ne može učiniti ništa ako Rusija ili Kina požele okupirati Grenland, dok mi možemo učiniti sve”, rekao je, dodavši da ne vjeruje kako se SAD može osloniti na Dansku u odbrani otoka.

Razgovori su se odvijali u trenutku kada su europski saveznici brzo iskazali potporu Grenlandu.

Švedska je u srijedu obećala poslati oružane snage na teritorij na zahtjev Danske. Francuski ministar vanjskih poslova izjavio je da zemlja sljedećeg mjeseca planira otvoriti konzulat na otoku.

Njemačka je u izjavi za BBC navela da će poslati „izvidnički tim” na Grenland kako bi „ispitao opće uvjete za moguće vojne doprinose u potpori Danskoj u osiguravanju sigurnosti regije”.

Danska je poručila da će se vojno jačanje na Grenlandu provoditi „u bliskoj suradnji sa saveznicima”.

Trump tvrdi da je kontrola nad teritorijem ključna za njegov planirani raketni odbrambeni sistem Golden Dome.

„To je od presudne važnosti za Golden Dome koji gradimo”, napisao je Trump u objavi na društvenim mrežama rano u srijedu. „NATO bi trebao predvoditi taj proces.”

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se većina stanovnika Grenlanda protivi prelasku pod američku kontrolu.

Protiv toga je i većina Amerikanaca. Prema anketi Reuters/Ipsosa objavljenoj u srijedu, samo 17 posto Amerikanaca podržava da SAD preuzme Grenland, dok se 47 posto protivi Trumpovu nastojanju da se otok stekne.