Radijatori u Ugljeviku su ledeni jer je Termoelektrana Ugljevik, koja zbog nedostatka uglja često izlazi iz pogona, onemogućena da isporuči toplotnu energiju za grijanje stanovnika ove općine. Zbog ovog problema, u ugljevičkim školama časovi su skraćeni na pola sata, prenosi BN televizija.

U Srednjoj školi Mihajlo Petrović Alas grijanja nema, učionice su hladne, a nastava se odvija u otežanim uslovima. Direktorica škole Vesna Lakić nije željela izaći pred kamere, dok učenici navode da im je savjetovala da u školu nose deke kako bi se zagrijali. U Osnovnoj školi Aleksa Šantić situacija je nešto drugačija zahvaljujući rekonstrukciji kotlovnice i prelasku na pelet kada nema gradskog grijanja. Ipak, i u toj školi časovi su skraćeni zbog kvara. "U ovom trenutku imamo poteškoće jer gubimo pritisak na sistemu, negdje pušta voda u zemlji, tako da su danas radnici RiTE došli otkloniti taj kvar", kaže direktor Vladimir Đokić.

Roditelji nezadovoljni, vlast šuti

Problem s grijanjem u ugljevičkim školama traje već tri godine. Roditelji smatraju da grijanje na pelet nije adekvatno za veliku kvadraturu objekta, ali nisu mogli utjecati na odluku rukovodstva jer su članovi školskog odbora stranački povezani s direktorom. "Najveći problem je taj što RiTE nisu obezbijedili dovoljne količine uglja da se grije cijeli grad. Smatram da se glas nas građana Ugljevika i samih roditelja nije dovoljno čuo", tvrdi Nataša Đukić, članica Savjeta roditelja.

Problem s grijanjem ima i veliki broj građana koji su primorani tražiti alternativne načine zagrijavanja domova. Odbornik Pokreta sigurna Srpska Nikola Dakić ističe da je skupštinska većina predvođena SNSD-om prošle godine poskupila grijanje za više od 20%, uprkos priznanju da će usluga biti loša. On je podnio zahtjev Općini Ugljevik da hitno reaguje.

Paradoks grada na uglju

"Rješenje za ovaj problem jeste da lokalna zajednica, odnosno Općina Ugljevik, iz budžetske rezerve dodijeli sredstva preduzeću Termo Nova ili RiTE za nabavku mazuta kako bi se stanje barem malo ublažilo", smatra Dakić. Upozorava i na moguće tužbe građana protiv Termo Nove zbog nepoštivanja ugovornih obaveza prema više od 1.000 domaćinstava.

Zbog nedostatka uglja u Ugljeviku, problem s grijanjem osjeća i Bijeljina. Dakić ukazuje na politički paradoks: dok SNSD u Bijeljini traži odgovornost Gradske toplane, njihove kolege u Ugljeviku, koji čine lokalnu i republičku vlast, te upravu RiTE, ne postavljaju pitanje ko je doveo rudnik u stanje da ne može isporučiti dovoljne količine uglja. Tako grad koji leži na jednom od najvećih nalazišta uglja nema energent ni za svoje mještane.