Građani Bosne i Hercegovine koji žive u entitetu Federacija BiH će na izborima u oktobru birati dva člana Predsjedništva BiH, a izvjesno je da će im izbor biti između šest osoba, po troje iz reda oba konstitutivna naroda koja se biraju iz FBiH, piše Klix.ba.

Prema važećem Izbornom zakonu BiH, građani FBiH, njih nešto više od dva miliona s pravom glasa, biraju članove Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda.

Kako su se već istakle tri kandidature (Slavena Kovačevića, Semira Efendića i Denisa Bećirovića) te kako postoji kostur kompletnih izbora za Predsjedništvo BiH, može se analizirati matematički aspekt narednih izbora u ovom kontekstu.

Jednostavnije rečeno, već se naziru obrisi kalkulacija broja glasova koji će biti potrebni za pobjedu.

Kovačević protiv HDZ-a, opozicija kao "džoker"

Među kandidatima za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda poznato je samo jedno ime, ali je već sada moguće ući u matematičku analizu, imajući u vidu da su se dva bloka već izjasnila da će imati svoje kandidate.

Jedini koji je do sada poznat je Slaven Kovačević iz Demokratske fronte, koji će tražiti podršku približnu onoj koju je ranije dobijao njegov aktuelni šef i član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Glavni protukandidat Kovačeviću dolazi iz HDZ-a. Izvjesno je da Dragan Čović, predsjednik ove stranke, neće biti kandidat te da će to biti neko od visokih funkcionera. Aktuelna favoritkinja je Darijana Filipović, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Svojevrsni "džoker" je još uvijek nepoznati kandidat opozicije među strankama s hrvatskim predznakom. Iako se govorilo o brojnim imenima, i dalje se ne zna s kim će stranke ujedinjene oko HDZ-a 1990 izaći u borbu za mjesto člana Predsjedništva BiH.

Time se, suštinski, zatvara krug od tri ozbiljnija kandidata, a prethodni izborni ciklusi, vraćajući se unazad nekoliko godina, sugerišu da će za pobjedu biti potrebno približno 180.000 glasova.

Ovaj broj je baziran na broju glasova s kojima je u prethodna dva izborna ciklusa raspolagao HDZ kao najveća stranka s hrvatskim predznakom u BiH. Kovačević se nada da može ići, kao i Komšić, iznad tog broja, ali njegov izborni kapacitet još uvijek nije ozbiljno testiran.

Ipak, zbog kandidata iz opozicionih stranaka, pitanje je da li će i HDZ doći do ovog broja. Kada je 2014. godine Komšić bio onemogućen da se kandiduje, Čović je osvojio izbore samo sa 128.000 glasova, dok je kandidat opozicije Martin Raguž imao 94.000 glasova.

Uloga opozicije je tim izraženija jer se bori za isto izborno tijelo kao i HDZ, dok Kovačević računa na druge glasače. Upravo zbog toga, može se procijeniti da će trećina glasova iz FBiH ići na ova tri kandidata, sudeći po prethodnim izbornim rezultatima u prethodnim ciklusima.

Kandidati za Predsjedništvo iz reda Bošnjaka dijele 700.000 glasova

Samim tim, ako izlaznost bude u skladu s prethodna tri ciklusa, za kandidate iz reda bošnjačkog naroda će najvjerovatnije glasati 700.000 birača.

Svojevrsni favorit, kao osoba koja je trenutno u Predsjedništvu, je Denis Bećirović, kandidat ispred stranaka Trojke (SDP, NiP, NS) i njihovih partnera.

Svog kandidata će imati i SDA, koja je očekivala da će to biti zajednički kandidat stranaka opozicije, ali će izvjesno opet na izbore, kao i 2022. godine, izaći samostalno.

Razlog za to je kandidatura Semira Efendića, predsjednika Stranke za BiH i načelnika Općine Novi Grad, koji je dosta rano najavio da će biti kandidat.

Iako je moguće, kao i svaki izborni ciklus, da bude još kandidata, niko osim ovog trojca nema mogućnost da dođe do ozbiljnijeg broja glasova, odnosno broja koji je potreban za pobjedu.

Tako je, recimo, Ramo Isak među osobama koje su govorile o kandidaturi, ali njegov izborni potencijal se ne može mjeriti s ova tri kandidata.

Vodeći se prijašnjim izbornim ciklusima, kao i matematikom koja kaže da se ova tri kandidata bore za 650.000 do 700.000 glasova, možemo doći do zaključka da 300.000 glasova garantuje pobjedu.

Međutim, iako je Bećirović imao 330.000 glasova na prethodnim izborima, izrazito je teško očekivati da ga može ponoviti. Prije svega, učešće u vlasti generalno sa sobom nosi blago opadanje broja glasača tokom narednog izbornog ciklusa.

Također, protukandidat je na prethodnim izborima bio predsjednik SDA Bakir Izetbegović, a Bećirovićevi glasači su bili vođeni i otvorenim frustracijama prema politici SDA, što je također jako važan faktor.

Ipak, čak i ako ne dođe do 300.000 glasova, odnosno garanta pobjede po matematici, Bećirović je i dalje favorit, imajući u vidu da će opozicija imati dva kandidata.

Potpuna nepoznanica je Semir Efendić, kojem je jako teško procijeniti izborni potencijal. Kao načelnik Općine Novi Grad je na izborima prije dvije godine osvojio 30.000 glasova, ali je to samo lokalni nivo.

Nesporno je da će Efendić biti izrazito snažan u Sarajevu, gdje je i najprepoznatljiviji. SBiH, ipak, računa i da će Efendić biti svojevrsni posljednji korak potpunog oživljenja stranke i da će svojom pobjedom ovjeriti status SBiH-a kao stranke koja je ponovo relevantna.

Na kraju, izbor za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda će se svoditi na sljedeća pitanja: Može li Bećirović preživjeti izvjesno rasipanje svojih glasača? Može li Efendić pokazati snagu van Sarajeva? Može li SDA izabrati osobu s potencijalom za pobjedu? Ko će osvojiti glasove ljudi koji su podržali Komšića, a neće glasati za Kovačevića? Koliko će opozicija uzeti glasova HDZ-u? Koliko će HDZ uspjeti da mobilizira glasačko tijelo bez Komšića?

Odgovore ćemo čekati do oktobra, a samo jedna od ovih stvari može biti ključna za naredne članove Predsjedništva iz Federacije BiH.