Bosna i Hercegovina je oborila rekord kada se radi o uvozu lijekova i medicinskih potrepština. U 2025. godini smo prvi put smo imali vrijednost uvoza veću od milijardu KM.

Naša zemlja u velikoj mjeri zavisi od uvoza lijekova, jer domaća farmaceutska industrija ne proizvodi dovoljne količine terapija za potrebe stanovništva. Uvoz lijekova predstavlja jedno od ključnih obilježja zdravstvenog sistema i tržišta u zemlji. 

Rast iz godine u godinu 

Prema zvaničnim podacima statističkih institucija i Uprave za indirektno oporezivanje, uvoz lijekova u BiH iz godine u godinu bilježi rast, a lijekovi se nalaze među najznačajnijim uvoznim proizvodima po vrijednosti, iako po količini ne spadaju u najmasovniju robu.

Zvanična statistika međunarodne trgovine pokazuje da Bosna i Hercegovina lijekove prvenstveno uvozi iz Njemačke, Slovenije, Italije, Francuske, Nizozemske, Švicarske, Srbije i Hrvatske. Ovi podaci potvrđuju da najveći dio lijekova na bh. tržištu dolazi iz zemalja Evropske unije i regiona.

Podaci Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH pokazuju da većina lijekova na domaćem tržištu potiče od stranih proizvođača, dok domaća proizvodnja učestvuje znatno manjim udjelom, što potvrđuje dugogodišnji trend dominacije uvoza nad domaćom farmaceutskom industrijom. Domaći proizvođači uglavnom se bave proizvodnjom generičkih lijekova i određenih medicinskih preparata, dok se većina specijaliziranih terapija, vakcina i onkoloških lijekova uvozi.

Bosna i Hercegovina se suočava s nekoliko ključnih izazova, među kojima su velika ovisnost o uvozu, slabija domaća proizvodnja specijaliziranih lijekova, poremećaji u globalnim lancima snabdijevanja, rast troškova transporta i nabavke, te osjetljivost tržišta na promjene cijena na međunarodnom tržištu. Stručnjaci upozoravaju da bi jačanje domaće proizvodnje moglo doprinijeti većoj sigurnosti snabdijevanja i manjoj zavisnosti od uvoza, ali da su za to potrebna značajna ulaganja i institucionalna podrška.

Najveći iznos

Prema podacima Uprave za indirektno oprezivanje u 2025. godini ukupan uvoz lijekova i medicinskih potrepština je ukupno iznosio 1.008.613.535,09 KM, što je znatno veći iznos nego godinu ranije kada je to bilo  941.406.136,41 KM.

Treba reći da je ukupna masa uvezene robe prošle godine bila 9.480.629,11 kilograma, za razliku do godinu ranije kada je to bilo 9.179.871,18 kilograma. Radi se o najvećoj količini koja je uvezena u BiH, govore podaci UIO BiH.

Tarfina oznaka Lijekovi koji se sastoje od pomiješanih ili nepomiješanih proizvoda za terapijsku ili profilaktičnu upotrebu nose najveću vrijednost uvoza u 2025. godini. Iznos nakon 12 mjeseci godine za nama bio je 766.939.208,93 KM. 

Potom slijedi oznaka Ljudska krv; životinjska krv pripremljena za terapijsku, profilaktičnu ili dijagnostičku upotrebu; antiserumi, ostale frakcije krvi i imunološki proizvodi, modifikovani ili ne ili dobiveni biotehnološkim postupcima ili na drugi način; cjepiva, toksini, kulture mikroorganizama (osim kvasaca) i slični prozivodi. Za tu vrstu proizvoda ukupno je potrošeno nešto manje od 200 miliona KM (199.192.224,62 KM).

Farmaceutska roba u prošlogodišnjem uvozu imala je iznos veći od 27 miliona, a Vata, gaza, zavoji i slični proizvodi uvezeni su u vrijednosti manjoj od 13 milion KM.

Uvoz po godinama                     

2025. - 1.008.613.535,09 KM

2024. - 941.406.136,41 KM

2023. -  860.372.531,97 KM 

2022. -  782.524.397,18 KM 

2021. -  783.669.473,29 KM 

2020. -  666.875.758,75 KM 

2019. -  632.870.249,38 KM 

Izvor: Raport