Dok rast cijena osnovnih životnih namirnica najteže pogađa najstariju populaciju, oko 465.000 penzionera u Federaciji Bosne i Hercegovine s posebnom pažnjom očekuje 5. februar 2026. godine, kada bi trebala početi isplata penzija uvećanih za 11%. U julu 2026. godine planirano je konačno usklađivanje, nakon kojeg bi ukupno povećanje iznosilo oko 17%. Ipak, i pored nominalnog rasta, dio penzionera izražava bojazan da to neće značajno popraviti njihov životni standard, izvijestila je N1 televizija

Prema najavama nadležnih, povećanje će obuhvatiti sve korisnike penzija u Federaciji, ali rast troškova života već sada umanjuje očekivani efekat. Među penzionerima prevladava stav da se povećanja ne mogu mjeriti s poskupljenjima hrane, energenata i lijekova, koji čine najveći dio njihovih mjesečnih izdataka.

Nova pravila i obračun staža

Izmjenama zakonskih propisa u fokus dolazi novi način obračuna najniže penzije, koji sada direktno zavisi od dužine radnog staža. To znači da budući penzioneri s minimalnih 15 godina staža više neće automatski imati pravo na iznos jednak dosadašnjoj najnižoj penziji, već na 60% prosječne penzije.

Prema procjenama Vlade Federacije BiH, taj iznos bi trenutno iznosio oko 437 KM, dok se za svakih dodatnih 5 godina staža penzija uvećava za 5%. Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike Federacije BiH, pojasnio je da se ovakav model zasniva na principu „zarađenog prava“ te naglasio: "Ne može biti isto 15 i 40 godina radnog staža, jer se radi o različitom nivou doprinosa i učešća u sistemu."

S druge strane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, upozorava da su predviđeni minimalni iznosi nedovoljni za osnovne životne potrebe i da se ne može očekivati da bilo ko dugoročno preživi s tako niskim primanjima, bez obzira na formalna pravila sistema.

Upozorenja iz politike i udruženja

Pojedini predstavnici zakonodavne vlasti ukazuju da mnogi građani nisu uspjeli ostvariti puni radni staž ne svojom krivicom, već zbog objektivnih okolnosti poput rata, propasti preduzeća i dugogodišnjeg rada bez uplaćenih doprinosa. Haris Zahiragić, delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH iz Stranke demokratske akcije, istakao je da su u pitanju često ratni veterani, ratni vojni invalidi ili radnici pogođeni posljedicama privatizacije, koji su decenijama čekali ispunjenje minimalnih uslova za penziju.

Sličan stav iznijela je i Miomirka Melank, delegatkinja iz Naše stranke, navodeći da veliki broj ljudi ima prekidan ili nepotpun radni staž zbog dugogodišnjeg rada po ugovorima koji nisu ulazili u penzijski obračun. Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke, upozorio je da će problem neplaćenih doprinosa u javnim preduzećima dugoročno dovesti do toga da se teret prebaci iz penzijskog u socijalni sistem.

Zabrinutost je izrazio i Mustafa Trakić iz Saveza penzionera Federacije BiH, koji smatra da je s primjenom novih pravila trebalo sačekati. Prema njegovim riječima, udruženja penzionera će se suočiti s velikim brojem nezadovoljnih budućih korisnika penzija, koji će tek po odlasku u penziju shvatiti posljedice novih zakonskih rješenja.

Dok se penzije formalno usklađuju, razlika između onih s punim radnim stažom i onih koji ga nisu mogli ostvariti postaje sve izraženija. Iako se u javnosti spominje mogućnost da se u budućnosti u staž uključe i pojedini oblici honorarnog rada, za sada ostaje pravilo da su godine staža i uplaćeni doprinosi jedini kriterij za visinu penzije, što veliki broj građana u Bosni i Hercegovini stavlja u nepovoljan položaj.