Velike epidemije kontaminiranog lisnatog povrća, poput špinata i zelene salate, dospjele su na naslovne strane posljednjih godina. Podaci pokazuju da je lisnato povrće povezano sa čak 22% svih zabilježenih epidemija trovanja hranom u posljednjih deset godina. Prema mnogim stručnjacima za sigurnost hrane, isjeckana salata u kesi, označena kao „oprana i spremna za upotrebu“, jedna je od najopasnijih namirnica koju možete odabrati u supermarketu.

Povrće iz više izvora

„Konzumiranje povrća, uključujući lisnato zeleno povrće, važan je dio zdrave i uravnotežene ishrane, ali stručnjaci često izbjegavaju prethodno upakovane salate jer mogu biti rizičnije od cijele glavice zelene salate“, objašnjava dr. Vanessa Coffman, direktorica Alijanse za zaustavljanje bolesti koje se prenose hranom.

Ona ističe da pakovano povrće obično dolazi iz više izvora i obrađuje se zajedno. To značajno povećava šansu da se kontaminacija iz jedne serije proširi na više pakovanja, a sam proces sječenja može dodatno „zarobiti“ i raširiti štetne patogene.

Rizik samog pakovanja

Osim obrade, i samo pakovanje predstavlja rizik, dodaje dr. Darin Detwiler, profesor na Univerzitetu Northeastern. On navodi da vlaga u pakovanju može stvoriti idealno okruženje za bakterije poput E. coli, listerije i salmonele. Promjene temperature tokom transporta i skladištenja dodatno pogoduju razmnožavanju patogena.

Britanski istraživači su utvrdili da vlaga koju ispuštaju isječeni listovi salate stvara „ljepljive“ uslove, zbog čega je bakterije kasnije gotovo nemoguće isprati.

Višestruke tačke kontaminacije

Bakterije mogu dospjeti na salatu iz zemljišta, vode za navodnjavanje ili tokom berbe. Na njivi je mogu kontaminirati životinje, ptice ili radnici, a ulaskom u fabriku za preradu rizik se samo povećava.

Nedavna velika epidemija povezana s rimskom salatom uzrokovana je kontaminiranom vodom za navodnjavanje; tada se razboljelo oko 200 ljudi, dok je petero preminulo. Ipak, lisnato povrće nije rekorder po broju smrtnih ishoda – ta neslavna titula i dalje pripada peradi.

Bakterije koje vrebaju iz salate

Nekoliko ključnih bakterija čini ovu namirnicu problematičnom:

• E. coli (naročito O157:H7): Izaziva teške simptome i komplikacije putem Shiga toksina.

• Salmonella: Brzo se množi u vlažnim kesama i uzrokuje intestinalna trovanja.

• Listeria monocytogenes: Opstaje i u hladnim uslovima; posebno opasna za trudnice, starije osobe i imunokompromitovane pacijente.

• Campylobacter: Iako češća u sirovom mesu, može se naći i na lisnatom povrću.

„Oprana i spremna za upotrebu“?

Oznake poput „tri puta oprano“ daju lažan osjećaj sigurnosti. Čak i ako je salata oprana prije pakovanja, vlaga koju kasnije oslobađaju oštećeni listovi podstiče rast preostalih bakterija. Američka agencija FDA ne preporučuje ponovno pranje takve salate kod kuće, jer neadekvatna higijena u kuhinji može samo pogoršati situaciju.

Kako smanjiti rizik?

1. Birajte cijelu glavicu: Kad god je moguće, kupujte svježu, neupakovanu salatu.

2. Provjerite kesu: Ako kupujete pakovanu, birajte onu bez vidljive vlage, oštećenja ili promjene boje listova.

3. Hladno i suho: Čuvajte povrće u frižideru i bacite ga čim prođe datum „upotrijebiti do“.

4. Izbjegavajte ukrštanje: Nikada ne koristite istu dasku ili nož za sirovo meso i salatu.

5. Organsko nije sigurnije: Organski uzgoj ne garantuje odsustvo bakterija.

6. Rizične grupe: Trudnice i osobe starije od 65 godina trebale bi izbjegavati salatu iz kesice.

7. Salatni barovi: Budite oprezni sa samouslužnim barovima u restoranima gdje higijenski uslovi nisu provjereni.

Ukoliko osjetite simptome trovanja nakon konzumacije salate, obavezno se javite ljekaru kako bi se mogao pratiti potencijalni izvor zaraze.

Izvor: Nova.rs