Hrvatska ubrzano jača svoj uticaj u institucijama Evropske unije, a istovremeno bilježi i povratak na veliku scenu u brodogradnji uz pomoć američkog kapitala. Bivši ministar finansija Marko Primorac preuzima visoku funkciju u Evropskoj investicionoj banci, dok se bivši guverner centralne banke Boris Vujčić pozicionirao u sam vrh monetarne politike EU. Sve to dolazi u trenutku kada se u Zagrebu otvoreno govori i o velikim vojnim i industrijskim projektima s partnerima iz Sjedinjenih Američkih Država.

Vijest dana u Zagrebu bila je da Marko Primorac napušta mjesto ministra finansija i preuzima funkciju potpredsjednika Evropske investicione banke (EIB). Time je Hrvatska u vrlo kratkom roku dala čak dva visoka finansijska zvaničnika na ključne pozicije u Briselu, piše mađarski medij Balk.hu.

Nasljednik je već tu: Tomislav Ćorić, barem prema navodima novinske agencije HINA.

Naime, već početkom prošle sedmice Boris Vujčić, dosadašnji guverner Hrvatske narodne banke, izabran je za potpredsjednika Evropske centralne banke (ECB). Njih dvojica važe za priznate stručnjake u međunarodnim finansijskim krugovima, ali politički analitičari u Zagrebu smatraju da uspjeh Hrvatske ima i širi kontekst.

Kako navodi jedan dopisnik, koji se često bavi zakulisnim borbama u Briselu, dio članica EU navodno je već umoran od, kako se kaže, „baltičke invazije“ na najviše funkcije u evropskim institucijama. Kada se pogleda kadar koji su te zemlje dale – poput Kaje Kallas na funkciji šefice diplomatije EU ili Andriusa Kubiliusa kao komesara za odbranu – u poređenju s njima, Hrvati se u borbama za moć doživljavaju kao relativno neutralni, ali profesionalno vrlo pouzdani.

Hrvatska sve prisutnija u Briselu

S obzirom na to da je Hrvatska mala zemlja i najmlađa članica Evropske unije (pristupila 2013. godine), njeno prisustvo u evropskim strukturama danas je iznenađujuće snažno.

Ivana Maletić trenutno je u svom drugom mandatu u Evropskom revizorskom sudu, dok je Dubravka Šuica sada komesarka za Mediteran, nakon što je ranije bila komesarka za demokratiju i demografiju.

Daniel Markić, bivši šef hrvatske obavještajne službe, preselio se u Brisel prije otprilike 18 mjeseci. Ubrzo je postao direktor Obavještajno-analitičkog centra EU. Hrvatska ima i svoju predstavnicu u Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, gdje tu funkciju obavlja Štefica Stažnik. Tamara Laptoš radi kao tužiteljica u Evropskom tužilaštvu.

Prema procjenama upućenih, plata Marka Primorca na novoj funkciji iznosi oko 30.000 eura mjesečno, bez dodataka. Rekorderka po zaradi iz evropskih institucija je Dubravka Šuica, bivša gradonačelnica Dubrovnika, koja je, prema računici svojih kolega iz Hrvatske, do sada iz „zlatne koke zvane EU“ iznijela više od 2 miliona eura.

Amerikanci i povratak brodogradnje

Da se ne radi samo o politici, nego i o ozbiljnom novcu i industriji, pokazao je i dolazak američke delegacije u Hrvatsku privrednu komoru. Predstavnici vodećih američkih industrijskih i vojnih kompanija sastali su se s hrvatskim brodograditeljima i njihovim dobavljačima kako bi razgovarali o saradnji na izgradnji korvete za Hrvatsku ratnu mornaricu.

U ime domaćina goste je pozdravila Tajana Kesić Šapić, direktorica sektora za industriju u Hrvatskoj privrednoj komori. "Projekt hrvatske višenamjenske korvete ne vidimo samo kao nabavku vojne platforme, nego kao priliku za industrijski razvoj. Cilj nam je uključiti hrvatska brodogradilišta i dobavljače u međunarodne lance vrijednosti, potaknuti transfer tehnologije i otvoriti nova, visoko kvalifikovana radna mjesta", rekla je Kesić Šapić.

Naglasila je i da Hrvatska ima dugu tradiciju u brodogradnji, visoko kvalifikovane inženjere te snažan IT i visokotehnološki sektor.

Ovaj skup vjerovatno ne bi privukao toliku pažnju da u Zagreb nisu stigla teška imena američke vojne industrije. U razgovorima su učestvovali Leidos Gibbs & Cox, Lockheed Martin i GE Aerospace. S hrvatske strane u B2B pregovorima učestvovali su predstavnici brodogradilišta Uljanik, Brodotrogir, 3. Maj i brodogradilište Iskra.

Kompanija Leidos ima više od 100 godina iskustva i preko svoje kćerke-firme G&C Design učestvovala je u izgradnji više od 7.000 brodova. Trenutno opskrbljuje više od 16 mornarica širom svijeta. Lockheed Martin i General Electric su imena koja nije potrebno posebno predstavljati.

Jasno je da Hrvatska teško može odbiti ovakvu ponudu, jer se ne radi o klasičnom trgovačkom poslu kakav ima s većinom evropskih partnera, već o ozbiljnoj vojno-industrijskoj saradnji.

"U ovom programu ne radi se samo o brodogradnji, već o izgradnji trajnih kapaciteta u Hrvatskoj", rekao je Bill Cowardin, potpredsjednik za dizajn brodova u Leidos Globalu. Dodao je da će izgradnja višenamjenskih brodova u hrvatskim brodogradilištima, s domaćim radnicima i dobavljačima, obnoviti nacionalnu brodogradnju i stvoriti radna mjesta za buduće generacije.

O saradnji se oglasio i major Phil Wong, šef odjela za bilateralne odnose američke vojne misije pri ambasadi SAD-a u Zagrebu. "Sjedinjene Američke Države i Hrvatska imaju dugu historiju saradnje kao saveznici u NATO-u. Naše vojske su zajedno služile u teškim misijama i gradile saradnju ključnu za zajedničku odbranu", rekao je Wong.

Dodao je da ta saradnja nadilazi čisto vojne kapacitete. "Američka mornarica i hrvatska brodogradilišta sarađuju već dugo, posebno na održavanju i popravkama", istakao je. Na kraju je zaključio: "Na temelju te provjerene saradnje, projekt američke korvete dodatno produbljuje naše partnerstvo. Ova direktna podrška modernizaciji hrvatske mornarice učinit će obje zemlje sigurnijim, jačim i prosperitetnijim."