Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara gostovala je u programu RTV Herceg-Bosne, medijskog glasila Čovićevog HDZ-a.

Govorila je o nedavnoj posjeti Zagrebu, energetskim projektima, federalnom budžetu za 2026. godinu...

Bradara je kazala kako je sastanak u Zagrebu s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem protekao u prijateljskom ozračju. Uz Bradaru, izaslanstvo Vlade FBiH činili su dopremijer i ministar financija Toni Kraljević, ministar energetike, industrije i rudarstva Vedran Lakić te ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić, dok premijer FBiH Nermin Nikšić nije putovao iz zdravstvenih razloga. S hrvatske strane, uz premijera Plenkovića, sastanku su prisustvovali ministri Ante Šušnjar i Oleg Butković.

Bradara je kazala kako je "Hrvatska najveći zagovaratelj europskog puta BiH, ali i partner upoznat s unutarnjim problemima". Razgovaralo se o zajedničkim projektima poput naftnih terminala u Pločama, prekograničnoj suradnji i prometnoj infrastrukturi. Poseban naglasak stavljen je na Koridor Vc.

„Hrvatska je svoj dio puta završila, dok smo mi, nažalost, zaustavljeni na južnom dijelu. Iako su osigurana sredstva, gradnja stoji zbog neriješenog pitanja državne imovine,“ pojasnila je Bradara.

Govoreći o projektu Južne plinske interkonekcije, predsjednica FBiH navela je da se projekt nalazi u fazi tehničke pripreme. Vlada FBiH zaprimila je informaciju o stanju provedbe i hodogramu aktivnosti, a pripremljena je i izmjena Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji.

„Postoji komunikacija između Vlade Federacije i Vijeća ministara BiH. Sudeći po interesu Sjedinjenih Američkih Država, to će vjerojatno ići brzo. Imati partnera poput SAD-a, koji želi investirati i čije tvrtke imaju iskustvo u izgradnji takvih infrastrukturnih objekata, od velikog je značaja,“ kazala je Bradara.

Uspoređujući funkcioniranje vlasti, Bradara je ocijenila da Vlada Federacije, "unatoč koaliciji od šest stranaka, funkcionira stabilno već gotovo tri godine bez većih prijepora, uz stalni dijalog kako bi se izbjeglo preglasavanje".

-S druge strane, procese na razini BiH usporavaju narušeni međuljudski odnosi, prerana predizborna kampanja i partikularni interesi stranaka, zbog čega BiH nije u potpunosti iskoristila 2025., a neizvjesno je i iskorištavanje 2026. godine za europski iskorak, navela je.

Komentirajući budžet Federacije za 2026. godinu u iznosu od gotovo 9 milijardi KM, Bradara je izrazila žaljenje što je on primarno socijalnog, a ne razvojnog karaktera. Razlog tome vidi u nedostatku reformi i investicija te zakonskim rješenjima koja naknadno stvaraju velika financijska opterećenja. Ipak, kazala je iskorake u poljoprivredi, dok bi voljela vidjeti veća izdvajanja za turizam i promet.

Potvrdila je i da je Vlada FBiH na telefonskoj sjednici donijela odluku o povećanju mirovina za 11,2 posto, sukladno izmjenama Zakona o MIO, te najavila praćenje obračuna novih iznosa.