Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA) je upravna organizacija nadležna i odgovorna za obavljanje funkcije regulatora i nadzora, te izdavanje dozvola, potvrda i certifikata u oblasti civilnog zrakoplovstva i kontrole letenja, osnovana 1997. godine sa ciljem da odgovori obavezama Bosne i Hercegovine kao države članice Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (International Civil Aviation Organization - ICAO) i potpisnice Čikaške konvencije.

„Slobodna Bosna“ otkriva pozadinu nezapamćenog kriminala u toj državnoj instituciji.

Ispostavilo se kako je objavljivanje povjerljivih sigurnosnih nalaza u vezi s Međunarodnim aerodromom Sarajevo u domaćim medijima bilo smišljeno i planski napravljeno, a informacije koje, prema međunarodnim standardima i domaćim zakonima, spadaju u kategoriju sigurnosno osjetljivih informacija (Sensitive Security Information - SSI) i koje se ne smiju javno objavljivati upravo zbog njihovog potencijala da ugroze sigurnost civilnog zrakoplovstva, nisu bile slučajne.

"U ovom slučaju posebno zabrinjava činjenica da je došlo do zle namjere prilikom slobodne interpretacije nezakonito pribavljenih nalaza iz nadzora i izvještaja. Takvo postupanje nije imalo za cilj unapređenje sigurnosti, nego diskreditaciju i stvaranje nepovjerenja.

IMA NEKA TAJNA VEZA

Regulatorni skandal visokog rizika Strana firma može – domaći aerodromi ne mogu!

U Bosni i Hercegovini danas postoji paradoks koji direktno ugrožava sigurnost civilnog zračnog prometa: nijednom aerodromu nije odobren Program sigurnosti, niti je izdat certifikat za obavljanje sigurnosnih poslova, iako ti aerodromi rade desetljećima i nose kompletnu odgovornost za AVSEC (sigurnosni) sistem.

GENERALNI DIREKTOR BHDCA ZORISLAV IVANOVIĆ

Istovremeno, stranoj privatnoj kompaniji iz Republike Hrvatske – Gradska sigurnost Šimac i sin d.o.o. – izdat je pun certifikat sa svim ovlaštenjima, uključujući kontrolu pristupa, pregled putnika, prtljaga, tereta, pošte, vozila, nadzor i patrole.

Nijedan aerodrom – nijedan certifikat

Program sigurnosti nije odobren:

-Međunarodnom aerodromu Sarajevo

-Aerodromu Banja Luka

-Aerodromu Mostar

-Aerodromu Tuzla

Dakle: objekti od strateškog značaja za državu nemaju formalno odobren sigurnosni status, dok ga ima privatna firma iz druge države.

Kako je sve počelo: javno objavljivanje sigurnosnih nalaza

Ovaj slučaj eskalira onog trenutka kada su nalazi stručnog sigurnosnog nadzora BHDCA javno objavljeni, iako se radi o povjerljivim sigurnosnim informacijama. Naime, Croatia Airlines je sprovela nadzor na Međunarodnom aerodromu Sarajevo i objavila javno nalaze Direkcije za civilno zrakoplovstvo, što predstvalja ozbiljan sigurnosni incident koji je prošao nekažnjeno. Zašto je to uradila Croatia Airlines i da li ima neka poveznica sa firmom iz Splita Gradska sigurnost Šimac i sin d.o.o., a koja bi se iskoristila za eventualno preuzimanje kompletne sigurnosti na aerodromu, ostaje da se vidi ?

Nakon javne reakcije, regulator se naknadno pravdao tvrdnjom da “sigurnost na Aerodromu Sarajevo nije bila narušena”. Ako nije bila narušena – zašto su onda nalazi uopće objavljeni? Ako jeste – jasno je ko snosi odgovornost!?

BHDCA je trebala sprovesti istragu i utvrditi ko je odgovoran za javno objavljivanje nalaza sigurnosti, te na osnovu rezultata istrage pokrenuti odgovarajući postupak. Od toga do danas se ništa nije dogodilo.

Favorizirana kompanija – s problematičnom prošlošću

Dodatni alarm predstavlja činjenica da je ista ta kompanija u Republici Hrvatskoj bila predmet krivičnog gonjenja i istraga zbog dodjele poslova na Zračnoj luci Split, kada je dobila posao pregleda putnika i prtljaga, iako prema informacijama „Slobodne Bosne“ nije imala potrebnu RTG i AVSEC osposobljenost u trenutku dodjele posla.

Također, osposobljavanje je obavljano naknadno, a predmet je bio interes državnog tužilaštva i antikorupcijskih tijela, uz sumnju na pogodovanje i nezakonitu javnu nabavku.

Istraga oko natječaja Zračne luke Split (2015–2016)

Naime, direktor Zračne luke Split — Lukša Novak bio je pod istragom Državnog odvjetništva (DORH/PNUSKOK) zbog sumnje na namještanje javnog natječaja u korist tvrtke Gradska sigurnost za preuzimanje poslova pregleda putnika i prtljage na aerodromu, koji su prije obavljali policijski službenici. PNUSKOK je podnio kaznenu prijavu protiv Novaka i Hrvoja Šimca (direktor Gradske sigurnosti) smatrajući da je Novak omogućio Šimcu poslovnu korist od oko 17,6 milijuna kuna kroz trogodišnji ugovor, javili su tada hrvatski mediji.

U tijeku postupka spominje se i da Gradska sigurnost nije imala RTG osposobljenost zaštitara prilikom podnošenja ponude pa su je morali naknadno ostvariti, što je bio element koji su mediji navodili u kontekstu spora.

I upravo ta i takva kompanija u BiH prolazi sve provjere, dobija certifikat i odobren joj je Program sigurnosti – dok domaći aerodromi ne prolaze.

Ključno pitanje koje se ne može izbjeći, kako je moguće da strana kompanija, sa dokumentiranom problematičnom prošlošću, dobije sva sigurnosna ovlaštenja, a da aerodromi koji rade decenijama,

pod stalnim su međunarodnim i nacionalnim nadzorom nemaju nijedan certifikat i nijedan odobren Program sigurnosti?

SIGURNOSNI ALARM

Pravilnik o izdavanju certifikata za obavljanje kontrole pristupa, sigurnosnog pregleda, nadzora i patrole definira da BHDCA izdaje Certifikat aerodromskom poduzeću ili pravnom subjektu koji sa aerodromom sklopi ugovor o obavljanju navedenih poslova iz oblasti sigurnosti. Kako je uopće moguće da su dobili Certifikat ako nemaju Ugovor sa niti jednim aerodromskim poduzećem. Ostaje nejasno koliko je trenutno prijavljenih radnika službe sigurnosti navedene zaštitarske tvrtke, imaju li radne dozvole, sigurnosne provjere, evidenciju obuka, ko su ovlašteni instruktori iz oblasti AVSEC.

Ova zaštitarska agencija nema sklopljen nti jedan ugovor o obavljanju poslova navedenih u certifikatu, gdje to trenutno obavljaju aerodomske službe sigurnosti koje nisu certificirane, iako poslove rade dugi niz godina.

Također, ostaje nejasno kako uopće mogu raditi ako nisu certificirani niti odobreni.

Ovo više nije administrativni propust. Ovo je selektivna primjena propisa, klasičan indikator korupcije visokog rizika i regulatornog zarobljavanja.

Na koncu, simptomatično je da državna kompanija BHDCA s adresom u Banjoj Luci, na čelu koje se nalazi generalni direktor Zorislav Ivanović, pogoduje kompaniji iz Hrvatske sumnjivih referenci, a u isto vrijeme odbija dati certifikat ljudima koji godinama ali i danas na bh. aerodromima rade taj odgovoran i složen posao.

Tu dolazimo do novog paradoksa. Naime, ukoliko sva četiri bh. aerodroma rade bez sigurnosnog certifikata, što je danas slučaj, BHDCA je po zakonu dužna zatvoriti te aerodrome, što naravno nije učinila. Bilo kako bilo, na potezu je državna agencija za istragu i zaštitu SIPA, da istraži i pravdi privede odgovorne za ovaj neviđeni skandal u državnoj kompaniji.

(SB)