Društvo za ugrožene narode u Bosni i Hercegovini izrazilo je ozbiljnu zabrinutost zbog najave osnivanja takozvanog „Centra za borbu protiv terorizma“ u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova RS, koji bi djelovao pod rukovodstvom mađarske elitne policijske jedinice TEK (Terrorelhárítási Központ), prenosi Fena.

Osnivanje centra najavljeno je 28. januara u Zalužanima kod Banje Luke, a saopćili su ga ministar unutrašnjih poslova RS Željko Budimir i direktor mađarske antiterorističke jedinice Hajdú János.

„Opasan presedan u politički osjetljivom trenutku“

Direktorica Društva za ugrožene narode u BiH Belma Zulčić upozorila je da ova odluka dolazi u izuzetno osjetljivom političkom trenutku, obilježenom institucionalnim blokadama, izbornim nepravilnostima i sistemskim podrivanjem vladavine prava u RS-u, a time i u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Prema njenim riječima, prisustvo stranih sigurnosnih struktura u takvom kontekstu otvara ozbiljna pitanja ustavne legitimnosti, nadležnosti i demokratske kontrole, te može predstavljati presedan koji dodatno destabilizira političke odnose u zemlji.

Zulčić je podsjetila da je Bosna i Hercegovina suverena država sa jasno definisanim ustavnim nadležnostima u oblasti unutrašnje sigurnosti, te da se svaka sigurnosna saradnja sa stranim akterima mora odvijati isključivo na državnom nivou, uz jasnu pravnu regulaciju i parlamentarni nadzor. Kako je naglasila, aranžmani na entitetskom nivou direktno ugrožavaju ustavni poredak i povećavaju rizik od političke instrumentalizacije policijskih struktura.

Veze Orbána i Dodika pod dodatnim povećalom

Posebnu zabrinutost, kako navodi Društvo za ugrožene narode, izazivaju dugogodišnje bliske političke veze između mađarskog premijera Viktora Orbána i bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika, kao i njegove stranke SNSD. Ti odnosi, prema navodima, obilježeni su uzajamnom političkom podrškom, ciljanim ekonomskim aranžmanima i otvorenim dovođenjem u pitanje evropskih mehanizama vladavine prava.

Istovremeno, istaknuto je da i Orbán i Dodik održavaju bliske odnose s rukovodstvom Ruske Federacije, predvođenim Vladimirom Putinom, što dodatno pojačava geopolitičku osjetljivost cijelog pitanja.

Zulčić je upozorila da se osnivanje centra pod mađarskim rukovodstvom unutar policijskih struktura RS-a ne može posmatrati kao izolirana sigurnosna mjera, već kao dio šireg, geopolitički problematičnog obrasca autoritarnog umrežavanja i hibridnog utjecaja u jugoistočnoj Evropi.

Na kraju, Društvo za ugrožene narode izričito je upozorilo na opasnost daljnjeg produbljivanja političkih sukoba u Bosni i Hercegovini, zatraživši potpunu transparentnost u vezi s mandatom, nadležnostima i pravnom osnovom djelovanja mađarske antiterorističke jedinice. Također su zatražili jasno uključivanje državnih institucija BiH, kao i nezavisnu međunarodnu provjeru ove mjere, posebno od strane Vijeća Evrope i OSCE-a.

Kako je poručeno, sigurnosna saradnja ne smije služiti jačanju nacionalističke politike moći niti zaobilaženju ustavnih nadležnosti države Bosne i Hercegovine.