Mit o Njemačkoj kao nepobjedivom gospodarskom motoru Europe, koji je desetljećima privlačio radnike i kapital, proživljava svoju najtežu krizu u 21. stoljeću. Podaci s kraja 2025. godine otkrivaju strukturne pukotine koje više nisu samo ciklički pad, već upozorenje na dugoročnu stagnaciju, piše Dnevno.hr.

Rekordni val stečajeva i insolventnosti

Njemačko gospodarstvo u 2025. zabilježilo je najvišu razinu insolventnosti u posljednjih deset godina. Prema podacima Creditreforma, čak 23.900 tvrtki podnijelo je zahtjev za stečaj, što je porast od 8,3% u odnosu na 2024. godinu.

• Mala i srednja poduzeća: Najpogođenija su mikro poduzeća (do 10 zaposlenih), koja čine okosnicu njemačkog Mittelstanda.

• Uzroci: Visoki troškovi energije, otežan pristup kreditima zbog visokih kamatnih stopa i rigidna birokracija.

• Sektori pod pritiskom: Građevinarstvo, kemijska industrija i zdravstveni sektor bilježe najveći broj zatvaranja.

Tržište rada: Kraj ere pune zaposlenosti

Dugo slavljena stabilnost njemačkog tržišta rada ozbiljno je poljuljana. Prvi put od 2020. godine, ukupna zaposlenost je pala, a stopa nezaposlenosti porasla je s 3,1% na 3,5%.

• Psihološka granica: Broj nezaposlenih krajem 2025. dosegnuo je približno 2,9 milijuna, približavajući se kritičnoj granici od tri milijuna, što značajno utječe na potrošačko povjerenje.

• Najave otpuštanja: Veliki sustavi poput DHL-a najavili su rezanje oko 8.000 radnih mjesta, dok automobilski divovi prolaze kroz bolna restrukturiranja zbog prijelaza na električna vozila i konkurencije iz Azije.
  

Strukturni problemi vs. ciklički pad

Vodeći ekonomisti, poput Christiana Sewinga (Deutsche Bank) i Volkera Treiera (DIHK), slažu se da Njemačka pati od dubokih strukturnih problema:

1. Gubitak konkurentnosti: Visoke cijene energije čine njemačku industriju (automobili, strojarstvo) skupljom od američke ili kineske.

2. Demografski pad: Nedostatak kvalificirane radne snage ostaje problem unatoč rastu nezaposlenosti.

3. Investicijska suša: Nesigurnost i visoki porezi tjeraju kapital iz zemlje.

"Industrijska proizvodnja vjerojatno se smanjila četvrtu godinu zaredom. Ovo nije samo ciklički pad, nego strukturni problem. Gospodarstvo je u slobodnom padu." – Peter Leibinger, predsjednik BDI-ja.

Utjecaj na Europsku uniju i Hrvatsku

Njemačka čini četvrtinu BDP-a eurozone, što znači da njezina "stagnacija oko nule" (rast od svega 0,2% u 2025.) djeluje kao ručna kočnica za cijelu EU.

• Izvozni udar: Zemlje srednje i istočne Europe, uključujući Hrvatsku, izravno osjećaju pad njemačke potražnje za robom i uslugama.

• Politička nestabilnost: Gospodarsko slabljenje hrani populizam i skepticizam prema zelenoj tranziciji na razini cijelog kontinenta.

Dok su južnoeuropske zemlje (Španjolska, Italija) pokazale veću fleksibilnost i brži oporavak nakon pandemije, Njemačka ostaje zaglavljena između ambicioznih klimatskih ciljeva i realnosti visokih troškova proizvodnje. Bez hitnih reformi u području poreza i energetske politike, 2026. godina mogla bi donijeti produbljivanje recesije.