Svjetski dan borbe protiv raka 4. februara podsjeća da je prevencija ključna u borbi protiv ove bolesti. Svake godine od raka oboli oko 20 miliona ljudi širom svijeta, a u Crnoj Gori, prema procjenama GLOBAKON-a, između 3.000 i 4.000 osoba.

Rana dijagnostika, pravovremeni pregledi i savremene terapije mogu spasiti živote i značajno poboljšati kvalitet života oboljelih.

Svake godine 4. februara obilježava se Svjetski dan borbe protiv raka, sa ciljem da se podigne svijest o značaju prevencije, ranog otkrivanja i savremenog liječenja malignih bolesti. Ovaj datum je prilika da se javnost podsjeti na ozbiljnost problema sa kojim se suočavaju oboljeli, njihove porodice, ali i zdravstveni sistem.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, godišnje se zabilježi oko 2.700 novih slučajeva raka i 1.500 preminulih, dok podaci GLOBOKANA, međunarodne agencije za istraživanje raka, procjenjuju da u našoj zemlji svake godine od raka oboli od 3.000 do 4.000 osoba, a da smrtnih ishoda bude oko 1.800.

To je u programu Link Radija Crne Gore, u susret 4. februaru, Svjetskom danu borbe protiv raka, internistkinja-onkološkinja Instituta za onkologiju Kliničkog centra prim. dr Nada Cicmil Sarić.

"Imamo i podatke Instituta za onkologiju, gdje smo na medikalnoj onkologiji u toku prošle godine evidentirali oko 31.000 ambulantnih i oko 6.000 konzilijarnih pregleda. Napominjem i da broj dnevnih hemioterapija i drugih terapija zna da bude i do 130, a pored toga, naravno, obavljaju se i brojni kontrolni pregledi. Mislim da je to dovoljna ilustracija ozbiljnosti ovog problema i u svijetu, i kod nas“, ukazala je dr Cicmil Sarić.

Prema njenim riječima, najčešći oblici malignih bolesti u Crnoj Gori su rak dojke, pluća i debelog crijeva, zatim rak grlića materice i prostate, dok se bilježe i drugi oblici solidnih tumora.

Sličan trend primjećen je i u svijetu, gdje su među najčešćim oblicima raka rak pluća, rak dojke, rak debelog crijeva i rak prostate, dok rak želuca i jetre zauzimaju značajno mjesto u pojedinim regijama.

Svjetske statistike pokazuju da svake godine od raka oboli približno 20 miliona ljudi, dok oko 9,7 miliona osoba izgubi život zbog ove bolesti. Najčešći globalni oblici raka su rak pluća, sa oko 2,48 miliona novih slučajeva godišnje, rak dojke sa oko 2,3 miliona, rak debelog crijeva sa oko 1,93 miliona, rak prostate sa oko 1,47 miliona i rak želuca sa oko 970 hiljada novih slučajeva.

Dr Cicmil Sarić ističe da je u posljednjih desetak godina ostvaren veliki napredak u liječenju, zahvaljujući savremenim terapijama, prije svega imunoterapiji i ciljanim terapijama, često u kombinaciji sa hemioterapijom.

Takav pristup omogućio je da se pojedine metastatske bolesti danas posmatraju kao hronična stanja, uz znatno bolji kvalitet života pacijenata i produženje životnog vijeka.

"Savremene terapije dovele su do toga da neke metastatske bolesti dobiju hronični tok, slično bilo kojoj drugoj hroničnoj bolesti. Uz dobar kvalitet života, pacijenti žive ne samo mjesecima, nego i godinama, a pojedini budu i u potpunosti izliječeni. Postoji i terapija održavanja. U prvom redu govorimo o karcinomu dojke, dobrim dijelom o karcinomu pluća, karcinomu debelog crijeva, a u određenoj mjeri i o drugim oblicima malignih oboljenja", kazala je dr Cicmil Sarić.

Ona je kazala da je poseban napredak ostvaren u liječenju melanoma, koji je ranije bio gotovo uvijek smrtonosan, dok danas postoji mogućnost izlječenja i u metastatskom stadijumu.

"Primali su imunoterapiju, nakon dvije godine terapija je obustavljena i sada ih pratimo, prvo češće, zatim postepeno. Dakle, brojne maligne bolesti, ako se blagovremeno otkriju, u potpunosti su izlječive, osobito uz primjenu novih terapija održavanja, čija lista se širi, ne samo kod karcinoma dojke, nego i kod karcinoma jajnika, karcinoma pluća, pa čak sada i kod mokraćne bešike", istakla je dr.

Svjetski dan borbe protiv raka podsjeća da su prevencija, rana dijagnostika i dostupnost savremenih terapija ključni u borbi protiv malignih bolesti.

Edukacija, pravovremeni pregledi i podrška oboljelima ostaju među najvažnijim koracima u smanjenju posljedica raka u društvu.

Svjetski dan borbe protiv raka podsjeća nas i na značaj solidarnosti i podrške. Osim medicinskog liječenja, oboljelima je često potrebna i psihološka pomoć, razumijevanje okoline i osjećaj da nisu sami u svojoj borbi. Male geste podrške, razgovor, dijeljenje proverenih informacija i uključivanje u humanitarne akcije mogu imati veliki značaj.

Borba protiv raka nije samo lična, već i zajednička odgovornost. Edukacijom, prevencijom i solidarnošću možemo doprineti tome da se broj oboljelih smanji, a kvalitet života obolelih poboljša.