"SB" INTERVJU/MERSIHA FERHATOVIĆ BEŠIROVIĆ, PREDSJEDNICA STBiH: Spremamo velike proteste 1. marta zbog odluka Vlade FBiH

"Poslali smo Ministarstvu trgovine FBiH te premijeru naše zahtjeve koji eksplicitno podrazumjevaju garanciju da se ova situacija koju smo imali uoči Nove godine neće ponoviti", navodi predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH

  • Intervjui

  • 04. Feb. 2026  04. Feb. 2026

  • 0

O donošenju novog zakona o radu u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i da li se iza namjera poslodavaca pričom o zloupotrebama bolovanja pokušaju sa sebe skinuti teret njegovog plaćanja u intervjuu za "Slobodnu Bosnu" govorila je Mersiha Ferhatović Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH. 

Govorila je i minimalnoj plati u FBiH, te najavama protesta koji se planiraju za 1. mart. 

Predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH dala je i ocjenu koliko neoporezivi dodatak na plaću pomaže u boljem materijalnom položaju radnika u FBiH, kao i šta je sa neradnom nedjeljom, odnosno hoće li ona biti dovedena u pitanje nakon što je Ustavni sud u susjednoj Crnoj Gori osporio slična rješenja.

Razgovarao: ALMIR TERZIĆ

Najavljeno je donošenje novog zakona o radu u Federaciji BiH. Radi se o zakonu koji se već više puta usavršava, ali je li doista na pravi način do sada zaštitio radnike? 

- Ne, dosada nažalost ovaj po meni radnički ustav nikad nije adekvatno zaštitio radnike i njihova prava. Ovaj nacrt nisam vidjela tako da ga ne mogu komentirati. Mi smo kao STBIH poslali svoje komentare i prijeloge.

Ne znam je li i šta od toga uzeto u obzir ali proces donošenja Zakona o radu je vrlo kompleksan i dugotrajan i po meni je to njegova najveća mana. Da bi on zaista bio adekvatna zaštita za radnike proces mjenjanja bi morao biti kontinuiran ili bi Zakon morao biti revolucionaran u odnosu na ranije verzije što nažalost nisam optimista da je sada slučaj.

Vjerujem da ima pomaka i dobrih rješenja za radnike ali sumnjam da će i ovaj Zakon kao i svi prethodni neka ključna pitanja ostaviti procesu kolektivnog pregovaranja a znamo kako to funkcioniše u praksi.  

Poslodavci već duži niz godina problematiziraju dužinu bolovanja radnika. Cijenite li da je to samo priča kojom sa sebe žele skinuti teret? Da li je doista zloupotreba bolovanja toliko dramatična kako se predstavlja? 

- Nažalost ima i zloupotreba ali mislim da je velika razlika u tom smislu između javnog i privatnog sektoru u smislu posljedica uvjeta rada. U privatnom sektoru mislim da su radnici zaista i istrošeni i bolesni. Nije im tako ni jednostavno dobiti bolovanje ali ono što je činjenica je da je zaista zabrinjavajući broj radnika koji su na bolovanju. 

S obzirom da sektor trgovine funkcioniše zaista sa minimalnim ljudskim kapacitetima ova bolovanja kreiraju stvarni problem u svakodnevnom procesu rada. Sa druge strane ovo je zaista i veliki trošak za poslodavce koji objektivno oni ne bi trebali sami snositi. 

Zato mislim da jedno pragmatičnije rješenje koje će u ovo smislu smanjiti pritisak koji poslodavci imaju jeste neophodno. Ono što je bitno je obezbjediti radnicima pravo da zaista mogu koristiti odsustvo zbog bolesti kad je to neophodno, ali trošak tog odsustva ne bi trebao biti samo na teret poslodavaca.  

Zaštita na radu

 Interesantno je da poslodavci kada govore o zakonima i odlukama nigdje ne spominju svoje obaveze na zaštiti radnika na radnom mjestu. Koliko je zapravo danas radnik osiguran u svakom smislu na svom radnoim mjestu od zaštitne opreme, do osiguranja od posljedica povreda? 

- Cijela ta priča o sigurnosti na radu je nažalost vrlo neuređena i šarolika. Moja iskustva su da zaista ima kompanija koja jako vode računa o ovome kroz svoje interne procedure ali naravno ima i onih koje zloupotrebljavaju nedovršen proces provedbe Zakona o zaštiti na radu kao i veliki broj "rupa" koje su ostale u tom Zakonu kao i činjenicu da je proces njegovog donošenja trajao više od deceniju i da konačan tekst nije uzeo u obzir novonastale rizike niti primjere iz prakse na što smo mi kao sindikat ukazivali,poput npr. veoma raširene pojave štete koju snose radnici zbor npr. nasilja od strane trećih lica, pljački i sl.  

Definitivno je da će minimalna plata iznositi 1.027 KM u Federaciji BiH. Vi ste najavili proteste za 1. mart. Da li će se oni desiti i šta će biti konkretni zahtjevi? 

- Da, STBIH planira protest za 1.mart ali je povod za taj protest odluka Vlade FBIH o proglašenju 2.januara radnim danom za trgovine kao i sam tajming te odluke te činjenica da u tom procesu sindikat nije bio uključen. Radnici u trgovini se opravdano plaše slične ili iste situacije za praznike koji nam slijede. 

Poslali smo Ministarstvu trgovine FBiH te premijeru naše zahtjeve koji eksplicitno podrazumjevaju garanciju da se ova situacija koju smo imali uoči Nove godine neće ponoviti kao i da neće biti izmjena člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini FBIH  do izbora. Ako se naši zahtjevi ne uvaže i ne dobijemo garancije najkasnije do 23. februara koji je rok koji smo postavili, protest 1.marta će se desiti.  

Najavljeno je kako će neoporezivi dio koji će poslodavci moći mjesečno isplaćivati ove godine povećan na 300 KM. Je li to zaista stvarna pomoć za radnike? Koliko takvu mogućnost koriste posloddavci? Zar, bolji status radnika ne treba tražiti kroz veće plaće, topli obrok?

 - Iskustva koja mi imamo da je ovo zaista dobra odluka. Nakon povećanja minimalne plaće krajem 2024. jedan veliki broj radnika koji nisu imali minimalnu plaću je ostao zakinut za povećanje i upravo ovom neoporezivom naknadom omogućeno je da se ta nepravda ispravi.

 Drago mi je da je ta odluka produžena ali bih više voljela da je ona ostala u istom iznosu a ne ovom umanjenom. iskustva koja mi imamo u kompanijama u kojima djelujemo kao sindikat  su dakle da je zaista ovo iskorišteno kao dobra mogućnost da radnici koji nisu bili obuhvaćeni povećanjem minimalne plaće jer nisu radili za minimalnu plaću ne budu oštećeni. Sa druge strane zvanični podaci govore da je konačnici  jako mali broj poslodavca to zaista iskoristio. 

Slažem se da bolji status treba osigurati kroz veće plaće, kroz topli obrok ali porezi i doprinosi zaista jesu otežavajući faktor i njihovo smanjenje mora biti preduslov za ove zahtjeve. Međutim, radnici moraju od nečega živjeti dok čekaju da se ti procesi završe, te u tom smislu smatram ovo dobrom privremenom odlukom.  

Neradna nedjelja 

 U Crnoj Gori Ustavni sud je osporio neradnu nedjelju. I u FBiH kako lokalna vlast tako i poslodavci često atakuju na neradnu nedjelju. Bojite li se da će se i u FBiH desiti nešto slično kao u Crnoj Gori? Smiju li radnici ostati bez neradne nedjelje?

 - Strah naravno postoji. Već sam rekla šta se desilo zbog odluke Vlade FBIH uoči Nove godine a to je zaista još više pojačalo strepnje koje radnici imaju. Ko god je pratio STBIH društevene mreže mogao je vidjeti koliko su bijesni bili radnici u trgovini zbog ove odluke. 

Bilo je čak cijelih radnji gdje su radnici tako složni da se nisu uopšte pojavili na svojim radnim mjestima. Mi smo kao sindikat spriječili sigurno veći broj incidenata tog 2. januara u smislu konfrontacije sa kupcima a sve uzrokovano ogromnim razočarenje i ljutnjom radnika. Mislim da to dovoljno govori da radnici ne smiju ostati bez ovog teško stečenog i godinama zagovaranog prava. 

Jedan cijeli sektor koji je decenijama percipiran kao sektor u kojem radnici pristaju na robovlasničke uvjete, da šute na ugnjetavanja  i male plaće da se ne bune pa gotovo ni zašta je pokazao na toj neradnoj nedjelji da to baš i nije tako. Ja se iskreno nadam da je to konačno jasno ne samo Vladi FBIH kao najvažnijem faktoru u očuvanja tog prava nego i svim onim političkim opcijama strankama i pojedincima koji otvoreno "navijaju" za i najavljuju ukidanje neradne nedjelje. 

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...