Mreža sporazuma o kontroli naoružanja, dogovorenih u decenijama nakon Kubanske raketne krize 1962. godine — koja se smatra trenutkom kada je svijet bio najbliže nuklearnom ratu — imala je za cilj smanjiti vjerovatnoću katastrofalnih nuklearnih napada.

Šta ako se ne dogovore u zadnjem trenutku?

Osim ako Washington i Moskva ne postignu neku vrstu dogovora u posljednjem trenutku, dvije najveće svjetske nuklearne sile ostat će bez ikakvih ograničenja prvi put u više od pola stoljeća kada istekne sporazum Novi START.

Pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov izjavio je da je predsjednik Vladimir Putin o ovom pitanju razgovarao u videopozivu u srijedu s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom, te mu poručio da će Moskva djelovati "pažljivo i odgovorno".

Apel pape

"Ostajemo otvoreni za istraživanje puteva za pregovore i osiguravanje strateške stabilnosti", rekao je Putin, prema navodima Ušakova. Sporazum Novi START trebao bi, prema stručnjacima za kontrolu naoružanja, isteći u srijedu u ponoć po srednjoevropskom vremenu. Potpisan je u Pragu 2010. godine.

Papa Lav pozvao je obje strane da ne napuštaju ograničenja postavljena tim sporazumom. "Upućujem hitan apel da se ne dopusti prestanak važenja ovog instrumenta", rekao je papa Lav XIV na sedmičnoj audijenciji. "Hitnije je nego ikad zamijeniti logiku straha i nepovjerenja zajedničkom etikom, sposobnom voditi odluke prema općem dobru."

Matt Korda, pomoćnik direktora Projekta nuklearnih informacija pri Federaciji američkih naučnika, rekao je da, ako ne bude dogovora o produženju ključnih odredbi sporazuma, ni Rusija ni Sjedinjene Države neće biti ograničene ako budu željele dodati još više bojevih glava.

Šta će svaka strana moći bez sporazuma?

"Bez sporazuma, svaka će strana moći slobodno postaviti stotine dodatnih bojevih glava na svoje raspoređene projektile i teške bombardere, što bi u maksimalističkom scenariju otprilike udvostručilo veličinu njihovih trenutno raspoređenih arsenala", rekao je Korda.

Napomenuo je da istek Novog START-a ne znači nužno trenutnu utrku u naoružanju, s obzirom na visoku cijenu nuklearnog oružja. Američki predsjednik Donald Trump davao je različite signale o kontroli naoružanja. Prošlog mjeseca je izjavio da će, ako sporazum istekne, on "postići bolji dogovor".

Do sada, prema riječima ruskih zvaničnika, nije bilo odgovora iz SAD-a na Putinov prijedlog da se ograničenja iz sporazuma produže i nakon njegovog isteka. Ukupne zalihe nuklearnih bojevih glava smanjile su se na oko 12.000 u 2025. godini (s vrhunca od preko 70.000 u 1986. godini), ali SAD i Rusija moderniziraju svoje oružje, dok je Kina tokom protekle decenije više nego udvostručila svoj arsenal.

Nije problem samo u bojevim glavama

Zagovornici kontrole naoružanja u Moskvi i Washingtonu ističu da istek sporazuma ne bi samo uklonio brojčana ograničenja, već bi i narušio povjerenje te sposobnost provjere nuklearnih namjera druge strane.

S druge strane, protivnici kontrole naoružanja tvrde da su takve koristi u najboljem slučaju nejasne i da ovi sporazumi koče nuklearnu inovaciju, omogućavaju varanje i sužavaju manevarski prostor velikim silama.

Prošle godine Trump je izjavio da želi da Kina bude dio kontrole naoružanja, te je postavio pitanje zašto bi SAD i Rusija trebale proizvoditi novo nuklearno oružje s obzirom na to da ga već imaju dovoljno da unište svijet mnogo puta.

"Ako ikada dođe vrijeme kada nam bude trebalo nuklearno oružje poput onoga koje razvijamo i koje Rusija ima, a Kina ima u manjoj mjeri — ali će ga imati — to će biti vrlo tužan dan", rekao je u februaru prošle godine.

Izvor: Index