Historičar Enver Imamović ocijenio je da je proces zamjene državnih simbola u Bosni i Hercegovini bio duboko nepravedan prema građanima koji ovu zemlju osjećaju svojom. Govoreći o historijskom značaju zastave s ljiljanima, Imamović je naglasio da su autentična obilježja potisnuta odlukama međunarodne zajednice.

Historičar Enver Imamović (Foto: Hayat.ba)

Historijski kontinuitet i nepravda međunarodne zajednice

Zastava s ljiljanima, koja vuče korijene iz srednjovjekovne bosanske države, vraćena je u upotrebu 1992. godine kao neutralan simbol namijenjen svim narodima. Pod tim obilježjima BiH je stekla međunarodno priznanje i branila svoj suverenitet. Ipak, četiri godine kasnije, međunarodna zajednica ju je zabranila pod pritiskom srpske i hrvatske strane, proglasivši je "ratnom zastavom".

"Bilo bi ispravno da su, nakon ukidanja ljiljana, ukinute i druge dvije zastave, šahovnica i orlovi", izjavio je Imamović za Hayat. On smatra da je trenutna zastava nametnuta kao rezultat političkih kompromisa, što predstavlja nepravdu prema historijskom identitetu jedne od najstarijih evropskih država.

Ljiljani kao simbol otpora i narodnog ponosa

Iako više nije zvanična, zastava sa šest zlatnih ljiljana ostala je dominantna na sportskim terenima, koncertima i javnim okupljanima. Imamović ističe da je njena prisutnost u srcima naroda neizbrisiva, uprkos represivnim mjerama u određenim dijelovima zemlje. Kažnjavanje građana u entitetu Republika Srpska i pojedinim dijelovima Federacije BiH zbog isticanja ovog simbola historičar opisuje kao bolno iskustvo.

"Sadašnju zastavu poštujemo jer je državna, ali težnja za povratkom ljiljana neće prestati", poručio je Imamović. On je podsjetio da su zahtjevi za vraćanje simbola srednjovjekovne Bosne već upućeni, povlačeći paralelu sa zemljama poput Engleske, koje svoje vjekovne simbole čuvaju kao temelj nacionalnog identiteta bez unutrašnjih osporavanja.