Potrošači su početkom 2025. počeli da podižu više stambenih kredita, ali je trend u međuvremenu ispario, navodi firma Barkov konsalting (Barkow Consulting) u analizi podataka Europske centralne banke.

Njemačke banke su u posljednjem kvartalu 2025. odobrile 59.2 milijarde eura (115.78 milijardi KM) novih privatnih kredita. To je bilo najslabije tromjesečje godine, a kurs naniže se zadržao i početkom ove, ocijenio je direktor Barkov konsaltinga, Peter Barkov. Potencijalni privatni investitori su, naime, u makazama: sa jedne strane, desetogodišnje kredite je krajem 2025. pratila kamata od 3.9 posto, najviša u dvije godine, a sa druge, nekretnine poskupljuju. 

"Vrijeme povoljne kupovine na tržištu nekretnina je prošlo", ocijenio je Barkov.

Frankfurtski finansijski konsultanti FHM navode da je raspon kamata sada između 3.75 i 4.0 posto, poslije ljetnih 3.6 posto. Pošto krediti za kupovinu stana ili gradnju kuće zalaze u stotine hiljada eura, i mala oscilacija kamate postaje skupa, dakle rizik je velik.

Finansiranje novih stambenih projekata je snažno raslo do ranih dana 2022. godine. Onda je rat u Ukrajini usijao kamate, a pošto su tada snažno poskupjeli i građevinski radovi i materijal, mnogi su odustali od planova da se usele u svoju nekretninu.

Tržište se prošle godine donekle oporavilo od tog šoka i poraslo je za petinu, na 241 milijardu eura (471.34 milijardi KM). Stari rekordi iz vremena prije krize, međutim, nisu ni blizu dohvata.

Nema veze ni što su osnovne kamate ECB trenutno umjerene, jer je izvjesno da će milijarde eura novih dugova savezne vlade podgrijavati kamate na tržištu kapitala, što će se preliti na kamate uz sve privatne kredite.

Eksperti stoga ocjenjuju da će bum na tržištu nekretnina poput onog do 2022. još dugo biti na čekanju, piše dpa.