Ukrajina strahuje da se u bilo kakvom budućem mirovnom sporazumu ne može pouzdati u sigurnosne garancije svojih saveznika te da mora biti spremna stajati sama kao „čelični dikobraz“ kako bi osigurala da se ruski diktator Vladimir Putin ne vrati u novi napad.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošle je godine pozvala Kijev da zemlju pretvori „u čeličnog dikobraza, neprobavljivog za sadašnje i buduće agresore“, piše Politico.

To podrazumijeva stalnu, masivnu vojsku, velika ulaganja u najnoviju tehnologiju dronova i projektila te domaću proizvodnju oružja.

„Ukrajina je prošla kroz temeljno preispitivanje toga šta sigurnosne garancije znače i na čemu bi se trebala temeljiti“, rekla je za POLITICO Aljona Getmančuk, čelnica ukrajinske misije pri NATO-u. „Ranije je vizija bila primarno usmjerena na zaštitne obaveze koje pružaju partneri. Danas, međutim, postoji jasno razumijevanje da jezgra svakih sigurnosnih garancija moraju biti ukrajinska vojska i njezina obrambena industrija.“

Da bi se to ostvarilo, Ukrajina mora stvoriti održiv odbrambeni sektor, reformirati sisteme nabave, obnoviti sistem regrutacije, nastaviti unapređivati tehnologiju dronova, razvijati dalekometne projektile, opremiti snage modernim tenkovima, topništvom i avionima (Kijev je naznačio dogovor o nabavi do 150 švedskih borbenih aviona Saab JAS-39E Gripen) te dobiti milijarde eura pomoći kako bi izgradila vojsku od koje bi se Rusija

Pitanje otpornosti proizvodnje

Buduća sigurnost Ukrajine „prije svega je pitanje otpornosti proizvodnje“, rekao je Ihor Fedirko, izvršni direktor Ukrajinskog vijeća odbrambene industrije. „Ne pojedinačni oružani sistemi i ne jednokratni tehnološki proboji, nego sposobnost odbrambene industrije da dugoročno djeluje, pod pritiskom, uz predvidljiv učinak.“

Sigurnosne garancije potrebnu su jer je američki predsjednik Donald Trump isključio opciju koju Ukrajina preferira – pozivnicu za članstvo u NATO-u, koji svoje članice štiti člankom 5. o kolektivnoj odbrani.

„Uz snažne oružane snage, Ukrajini su potrebna i snažna sigurnosna garancija“, rekao je glavni sekretar NATO-a Mark Rutte u utorak u Kijevu.

No bez NATO-a, Ukrajina se mora osloniti na posebne sporazume koji možda nemaju jednaku težinu kao obaveze saveza. Kijev je oprezan prema takvim dogovorima, budući da je već bio razočaran obećanjima SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva kada se Ukrajina 1994. odrekla nuklearnog arsenala – obećanjima koja su se pokazala praznima, prenosi N1.

„Neki europski saveznici najavili su da će rasporediti trupe u Ukrajini nakon postizanja sporazuma. Vojska na terenu, avioni u zraku, brodovi na Crnom moru. Sjedinjene Države bit će oslonac“, rekao je Rutte, dodavši da su sigurnosna obećanja „čvrsta“.

Lavrov: Ne znamo kakve su garancije dogovorene

No Rusija već šalje signale da će se protiviti bilo kakvim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.

„Ne znamo kakve su garancije dogovorene, ali očito su to garancije za ukrajinski režim koji vodi rusofobnu, neonacističku politiku“, rekao je prošle sedmice ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Središnja ukrajinska zabrinutost odnosi se na pouzdanost Trumpovih obećanja, s obzirom na njegove nagle promjene politike – od želje za aneksijom Grenlanda do dovođenja u pitanje vrijednosti NATO saveznika i zbližavanja s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.