Američki i iranski zvaničnici trebali bi sutra održati indirektne pregovore u Omanu o iranskom nuklearnom programu, u pokušaju smanjenja napetosti i izbjegavanja mogućeg američkog vojnog napada. Razgovori dolaze u trenutku pojačanih regionalnih tenzija i dubokih nesuglasica između Washingtona i Teherana o ključnim sigurnosnim pitanjima.

Prema informacijama koje je objavila Al Jazeera, sastanak bi trebao početi u 10 sati po lokalnom vremenu. Atmosfera u Iranu, kako navode njihovi novinari na terenu, opisana je kao "oprezna".

Američki državni sekretar Marco Rubio poručio je da napredak pregovora zahtijeva da se, osim nuklearnog programa, na dnevnom redu nađe i iranski balistički raketni program, što je Teheran već odbacio. Istovremeno, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi kritikovao je njemačkog kancelara Friedricha Merza zbog, kako je rekao, "političke naivnosti", nakon što je Berlin najavio spremnost da poveća pritisak na Iran kako bi okončao svoj nuklearni program.

Bolton: "Nema šanse za dogovor"

Bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost SAD-a John Bolton oštro je kritikovao predstojeće pregovore, ocijenivši ih kao "gubitak kisika".

"Jednostavno nema prostora za sporazum između Irana i Sjedinjenih Država. Ovo je bilo potpuno predvidivo i mislim da obje strane samo formalno ispunjavaju obavezu razgovora", rekao je Bolton za Al Jazeeru.

Bolton, poznat kao zagovornik oštre politike prema Iranu, dodao je da je kredibilitet američkog predsjednika Donalda Trumpa doveden u pitanje, jer je ranije tvrdio da je Iran prešao "crvenu liniju" tokom gušenja protesta u toj zemlji.

"Strateški cilj bi trebao biti - a Trump je to sada rekao - promjena režima. Ali vidjet ćemo šta će uraditi“, rekao je Bolton.

Spor oko raketa i regionalnog utjecaja

Jedno od ključnih spornih pitanja ostaje iranski balistički raketni program. Sjedinjene Države insistiraju da se o tome razgovara, dok Teheran tvrdi da su rakete dio odbrambene strategije zemlje.

Izrael također smatra da iranski raketni arsenal predstavlja prijetnju jednaku nuklearnom programu. Premijer Benjamin Netanyahu ranije je upozorio da su iranski pokušaji razvoja nuklearnog oružja i raketnog arsenala "poput dvije kancerogene prijetnje".

Iran, s druge strane, ima značajan utjecaj u regionu kroz podršku oružanim grupama, uključujući Hamas, libanski Hezbollah i jemenske Hute, koje Teheran naziva "osovinom otpora".

Dugogodišnji spor oko nuklearnog programa

Napetosti između SAD-a i Irana oko nuklearnog programa traju više od dvije decenije. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) još je 2003. godine optužila Teheran da nije poštovao Sporazum o neširenju nuklearnog oružja i da je provodio tajne nuklearne aktivnosti.

Iako sporazum dozvoljava Iranu civilni nuklearni program, zabranjuje razvoj nuklearnog oružja. Zapadne zemlje su zbog toga uvele sankcije Iranu i pokušavale diplomatskim putem spriječiti razvoj nuklearnog arsenala, što Teheran uporno negira.

Godine 2015. Iran je postigao sporazum sa zapadnim silama, Kinom i Rusijom - poznat kao Zajednički sveobuhvatni akcioni plan (JCPOA). Međutim, SAD su se povukle iz sporazuma tokom prvog mandata Donalda Trumpa, koji ga je nazvao "najgorim sporazumom ikada". Pokušaji administracije Joea Bidena da obnove pregovore nisu donijeli značajan napredak.

Iran: Cilj je potčinjavanje države

Iranski zvaničnici tvrde da su američki zahtjevi dio šire političke borbe. Predstavnik vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija u Revolucionarnoj gardi Abdollah Haji Sadeghi izjavio je da je "glavni cilj neprijatelja potčiniti Islamsku Republiku".

"Ne radi se prvenstveno o raketama ili nuklearnom programu. Radi se o tome da Iran slijedi naredbe Amerike", rekao je, prema navodima državne agencije IRNA.

Kina je također uključena u diplomatske napore. Zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova Liu Bin izjavio je da Peking "podržava legitimno pravo Irana na mirnodopsko korištenje nuklearne energije" i protivi se sankcijama i prijetnjama silom.

Iran insistira da je njegov nuklearni program isključivo civilne prirode i traži ukidanje sankcija koje teško pogađaju ekonomiju zemlje.

Dodatne zabrinutosti Zapada odnose se na iranski svemirski program i sve bližu saradnju Teherana i Moskve.

Teheran, međutim, insistira da pregovori moraju biti "pravedni" i da moraju uključivati ukidanje sankcija, koje su, prema iranskim vlastima, ozbiljno ugrozile ekonomiju zemlje.