Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova oštro je napala zapadne centre moći zbog situacije na Balkanu. Optužila je Zapad da svjesno potpiruje tenzije u Bosni i Hercegovini te na Kosovu, dok Brisel u tome služi samo kao asistent.

Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, izjavila je da Zapad namjerno produbljuje etničke i političke podjele u regiji. Prema njenim riječima, zapadne zemlje u Bosni i na Kosovu "dolijevaju ulje na vatru". Ona tvrdi da evropski posrednici ne pokazuju nikakav interes za kršenje ljudskih prava u ovim slučajevima. Kako prenosi beogradski portal ruske agencije Sputnik, takva politika vodi ka destabilizaciji cijelog Zapadnog Balkana, piše mađarski medij Balk.hu.

Djelimično ponavljanje predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj Moskva vidi kao direktnu posljedicu vanjskog uplitanja. Zaharova je naglasila da Zapad ovim korakom nastoji destabilizovati ovaj entitet. Ponovljeni izbori, zakazani za 8. februar 2026., predstavljaju, prema njenom mišljenju, "novu fazu političke kampanje koju podržava Zapad". Ona je dodala da je cijeli proces ismijavanje izborne volje građana.

Destabilizacija institucija i pritisak na izbore

Ruska strana tvrdi da su ovi događaji rezultat vanjskog uticaja na pravosudne i sigurnosne strukture Bosne i Hercegovine. Zaharova je podsjetila na ostavku izabranog predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, ali i na pobjedu Siniše Karana na novembarskim izborima, koju Zapad nije želio prihvatiti. Tvrdi da je postojao ogroman pritisak na CIK (Centralna izborna komisija) da ne potvrdi rezultate iz, kako kaže, izmišljenih razloga.

Ovakvi potezi vještački povećavaju političke tenzije i narušavaju suverenitet Bosne i Hercegovine. Glasnogovornica smatra da se radi o pokušaju Zapada da zadrži svoj opadajući uticaj koristeći logiku podjela. Rusija je izrazila punu solidarnost sa političkim rukovodstvom u Banjoj Luci. Prema njenim riječima, vlasti se dostojanstveno odupiru vanjskim pritiscima, štiteći principe Dejtonskog mirovnog sporazuma i ravnopravnost srpskog naroda.

Optužbe za etničko čišćenje na Kosovu

Kada je riječ o Kosovu, Zaharova je upotrijebila još težu retoriku, govoreći o "protjerivanju srpskog stanovništva". Ona tvrdi da vlada u Prištini koristi rezultate nedavnih parlamentarnih izbora za čišćenje pokrajine od Srba. Kritikovala je oduzimanje mandata Srpskoj listi i njihovo prebacivanje aktivistima koji, prema njenim tvrdnjama, služe kao marionete i samo prividno predstavljaju srpsku zajednicu.

Posebnu pažnju skrenula je na "Zakon o strancima", čija primjena počinje 15. marta 2026. godine. Taj zakon predviđa da svaka osoba bez kosovskog državljanstva ne smije boraviti u pokrajini duže od tri dana bez dozvole. Zaharova upozorava da će zbog toga Srbi, koji vijekovima žive i rade na tim prostorima, u praksi biti tretirani kao stranci. Također je spomenula i diskriminaciju u oblasti saobraćaja, koja pogađa čak i vozila hitne pomoći i obrazovnih institucija.

Kritika Brisela i neispunjenih obećanja

Moskva smatra da se evropski akteri bave konstruisanjem problema protiv Rusije i Srbije, dok ignorišu patnju naroda na Balkanu. Zaharova je izjavila da se prava nealbanskog stanovništva grubo krše, posebno u pristupu zdravstvu i obrazovanju. "Gdje je sada taj kolektivni Brisel, koji je Beogradu toliko obećavao?", zapitala se glasnogovornica, dodajući da su evropski instrumenti postali kronično neučinkoviti.

Prema njenom mišljenju, Evropska unija više nije sposobna, a možda ni voljna, da koordinira diplomatske napore za rješenje kosovskog pitanja. Smatra da su namjere EU postale "zlonamjerne i prevarantske". Zaključila je da se Beograd ponaša balansirano i pokušava zaštititi svoje građane pravnim sredstvima u skladu sa Rezolucijom 1244, uprkos stalnim provokacijama koje dolaze iz Prištine.