U Njemačkoj je hladno - na kraju krajeva, zima je. Ipak, neki su zabrinuti da bi mogli ostati bez grijanja jer su skladišta plina popunjena samo oko 30 posto. Ima li razloga za zabrinutost?

Kako prenosi Deutsche Welle, iformativni magazin Focus je 1. februara izvijestio: "Hladni val proždire naše rezerve plina". Televizijska stanica ntv bila je još konkretnija dva dana ranije: "Njemačke zalihe plina teoretski su dovoljne za otprilike još šest sedmica", uz upozorenje: "Gotovo da nema prostora za dodatna opterećenja."

Pažnja usmjerena na zalihe plina posljedica je ruskog napada na Ukrajinu. Godine 2022. njemačka vlada je odlučila da više ne kupuje naftu i plin iz Rusije. Tada je postojala bojazan mogu li se energetske potrebe pokriti bez ruskog plina. Već sljedeće godine bilo je jasno: da, mogu.

Diversifikacija kao ključ uspjeha

To je bilo moguće i zahvaljujući diversifikaciji uvoza. Plin iz Rusije je u velikoj mjeri zamijenjen uvozom, između ostalog, iz SAD-a i Norveške. Sve više se uvozi ukapljeni zemni plin (LNG) morskim putem. Terminali potrebni za to planirani su, odobreni i pušteni u rad u rekordno kratkom roku.

Ova zima je u Njemačkoj oštrija nego što je bila prošlih godina. Zato je pitanje sigurnosti opskrbe sasvim razumljivo. Međutim, njemačko Ministarstvo privrede i energetike ne vidi problem. Glasnogovornica ministarstva Susanne Ungrad izjavila je za DW: "Snabdijevanje plinom je osigurano." Razlozi su "dobro razvijena LNG infrastruktura u Njemačkoj i Europi" te "glavna opskrba kroz norveški plinovod".

Stručnjaci umiruju javnost

Ni Fiete Wulff nije zabrinut. Glasnogovornik Savezne mrežne agencije rekao je u razgovoru za DW: "Trenutno ne vidimo ugrožavanje opskrbe plinom." Dodao je da je "popunjenost skladišta plina važan pokazatelj, ali ne i jedini". Naime, pojasnio je, značajan dio "našeg plina dolazi preko plinovoda i LNG transporta iz susjednih zemalja". Dodao je da je opskrba osigurana čak i za oštriju zimu nego što je ova. Zaista kritični bili bi "razorni događaji poput terorističkih napada ili kvara na velikim plinovodima".

Olaf Geyer, koji u strateškoj konsultantskoj kući Arthur D. Little vodi sektor Energetska praksa za Njemačku i Švicarsku, također vidi trenutnu situaciju prilično opušteno. Na pitanje jesu li zalihe dovoljne, dao je u razgovoru za DW jasan odgovor: "Da. Pod normalnim uvjetima. Ako ekstremna hladna razdoblja ne traju duže od jednog ili dva tjedna, zalihe su dovoljne."

Sezonska dinamika skladištenja

Oskar Burmann iz Strukovnog udruženja plinskog i vodičnog gospodarstva, lobističke organizacije plinske branše, također ima umirujuću poruku: "Zakonski propisane razine popunjenosti skladišta plina su dostignute. Pored toga, plinska ekonomija je, zahvaljujući postojećoj LNG infrastrukturi i novim plinovodnim vezama, načelno u stanju i kratkoročno reagirati na dodatne potrebe."

Sebastian Heinermann, izvršni direktor Inicijative za skladištenje energije (INES), objasnio je za DW kako funkcionira skladištenje plina. Uvoz nije sezonski uvjetovan, već je ljeti i zimi isti, kaže ovaj stručnjak.

Problem cijena i budućnost opskrbe

No dodaje da je potrošnja fleksibilna. Ljeti je niska, pojašnjava, i: "Ako na jedan uobičajen ljetni dan uvezemo 3.1 terawatt sat ali potrošimo, na primjer, samo 1.3, tada ostaje višak." Taj višak, kaže Heinermann, "dijelom izvozimo, ali velikim dijelom i skladištimo".

Za razliku od količina uvoza, punjenje i pražnjenje skladišta podliježu sezonskim oscilacijama. To je, prema Heinermannu, "sezonski posao. Skladišta se pune ljeti. Zimi se prvenstveno koriste za snabdijevanje".

Izazovi tržišnih cijena

No problem predstavlja formiranje cijena, kaže ovaj stručnjak. "Jedinstveno je mišljenje u industriji da je cijena plina prošlog ljeta bila neuobičajeno visoka. Bila je toliko visoka da se ljeti za plin moralo platiti više nego što bi ga se zimi moglo prodati. To se naziva negativni ljetni/zimski spread."

To, naravno, nije prirodni zakon, već posljedica ponude i potražnje. Na državnu pomoć opskrbljivači plinom mogu se osloniti samo ograničeno. Njemačko Ministarstvo za privredu i energetiku je saopćilo da se "punjenje skladišta mora odvijati tržišno". Susanne Ungrad je za DW rekla: "Državna intervencija treba se dogoditi samo ako dugoročno povećava sigurnost opskrbe i ne oslobađa tržišne aktere njihove odgovornosti."

Pogled u budućnost

Govoreći o otpornosti njemačkog sistema skladištenja, analitičar Olaf Geyer najprije konstatira: "Mora se reći da je energetski sistem danas znatno stabilniji nego prije tri ili četiri godine."

Ipak, on vidi i probleme koji dolaze: "Iz zime ćemo izaći s niskom razinom popunjenosti i tada se postavlja pitanje: kako će se skladišta ponovo napuniti?" Tu veliku ulogu igraju atraktivne veleprodajne cijene, "kako bi se taj ljetni/zimski spread uopće isplatio". Između cijena po kojima se plin kupuje ljeti i prodaje zimi "mora postojati solidna razlika, da bi atraktivnost bila dovoljna".

Olaf Geyer ima i šire zahtjeve kako bi se snabdijevanje plinom učinilo sigurnijim. On upozorava na potrebu za "većom fleksibilnošću u sistemu". To uključuje bolje iskoristiva skladišta i aktivno upravljanje potrošnjom. Prije svega, međutim, potrebni su "alternativni energenti", rekao je za DW. Elektrifikacija u proizvodnji topline "bi, naravno, pomogla cjelokupnom energetskom sistemu".