Gost u N1 Studiju bio je Marko Babić, vanjskopolitički analitičar. Između ostalog, govorio je o isteku posljednjeg sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije te reperkusije potencijalne nove utrke u naoružanju.

U ponoć je prestao vrijediti posljednji sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije što je otvorilo pitanje nove utrke u naoružanju i dodatne globalne nestabilnosti.

Babić upozorio je da se radi o temi koja je daleko opasnija od onih koje posljednjih dana dominiraju javnim prostorom. “Ovo je tema koje je puno relevantnije i opasnije od ovih koje ste nabrojali (Epstein dosjei, Grenland…), a koje je prošlo ispod radara u posljednje vrijeme. U ponoć je prestao vrijediti sporazum koji je donosio sigurnost na globalnoj razini. Svijet se nalazi u vrlo nezavidnoj poziciji”, rekao je Babić.

SAD odbio sporazum

Prema njegovim riječima, pred međunarodnom zajednicom sada su tri moguća scenarija. Prvi podrazumijeva pokušaj produženja postojećeg modela uz određene izmjene, drugi sklapanje potpuno novog sporazuma, dok treći nosi najveći rizik.

Babić ističe da je u javnosti nedovoljno zapažena činjenica da je Rusija bila spremna produžiti sporazum, ali da je američka strana to odbila. “Administracija Donalda Trumpa inzistirat će na novom sporazumu jer smatra da je ovaj do nedavno vrijedeći loš”, rekao je.

Ključan element američkog pristupa, dodaje, jest uključivanje Kine u novi dogovor. “SAD želi involvirati Kinu, vrlo jasno i zašto: Kina ima 600 bojevih glava, što je gotovo 10 puta manje od Amerike i Rusije, tako bi ih ostavili na razdaljini”, rekao je Babić.

Pitanje Irana

Smatra i da će pregovori o novom nuklearnom sporazumu biti povezani s pokušajima okončanja rata u Ukrajini. “Kina je upravo zbog te razlike u naoružanju do sada odbijala učestvovati u toj vrsti pregovora”, rekao je, dodajući da se paralelno odvijaju i drugi važni procesi.

Dodatni element nestabilnosti vidi i u Iranu. “Spomenuo bih i to da se usporedno s pregovorima SAD-a i Rusije odvijaju i pregovori SAD-a i Irana. Vidjet ćemo kuda će nas to odnijeti jer to je još jedno žarište koje ima potencijalnu eskalacijsku dimenziju”, rekao je.

Na kraju se osvrnuo i na odluku Ukrajine da se nakon Budimpeštanskog memoranduma 1994. odrekne nuklearnog oružja. “Iz tadašnje situacije, možda i ne, ali iz trenutne je to sigurno greška. Da se nije odrekla tog svog nuklearnog arsenala, koliko god on bio manji od ruskog, sigurno bi odnos snaga u trenutačnom sukobu bio drugačiji”, rekao je Babić na N1.