Kompanija Ahold Delhaize, vlasnik Delhaize Srbija, tužila je Srbiju zbog ograničavanja trgovačkih marži, što je, kako navode, ovoj kompaniji donijelo značajne gubitke i prisililo je da zatvori 25 prodavnica u posljednjih šest mjeseci.

Ekonomista Božo Drašković ocjenjuje da za ovu tužbu postoji ozbiljan pravni osnov, kao i da strana kompanija ima, na žalost svih nas, velike šanse da dobije odštetu. Tu odštetu će, prema njegovim riječima, platiti svi građani Srbije iz budžeta zbog nerazumnih ekonomskih odluka Aleksandra Vučića. Draškovićeva procjena je da će se iznos odštete mjeriti desetinama miliona eura.

Holandska trgovačka grupa, koja upravlja lancima prodavnica Maxi i Shop&Go, podnijela je zahtjev za arbitražu pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID), koji se nalazi pri Grupaciji Svjetske banke u Washingtonu. Kompanija tuži Srbiju zbog vladine Uredbe o ograničenju marži iz septembra 2025. godine, kada su na 20 posto ograničene marže za oko 3.000 proizvoda.

Državna intervencija ih odvela u gubitke

Ova državna intervencija u oblasti marži odvela je, kako navode, njihovu nacionalnu kompaniju Delhaize Srbija u gubitke, pa Ahold Delhaize traži zaštitu svojih prava prema Sporazumu o zaštiti investicija između Holandije i Srbije. Sama kompanija potvrdila je da je mjesecima vodila pregovore s vlastima bez uspjeha oko sporazumnog rješenja.

U Delhaizeu tvrde da je iznenadna i značajna državna intervencija u maloprodaju uticala na 85 posto prihoda kompanije u Srbiji.

"Delhaize Srbija je u 2024. godini ostvarila neto dobit od 4,4 posto. Sporna regulativa je tokom četiri mjeseca važenja u 2025. godini uzrokovala da naša kompanija zabilježi značajne gubitke. Kako bi osigurala kontinuitet poslovanja, Delhaize Srbija je donijela teške odluke koje su uključivale zatvaranje 25 prodavnica i obustavljanje planiranih investicija za 2026. godinu, što je posljedično dovelo do gašenja više stotina radnih mjesta", naveli su u saopštenju kojim su potvrdili podnošenje tužbe.

Vučićeva neodgovornost i pogrešna kampanja

Ekonomista Božo Drašković, nekadašnji član Odbora Agencije za borbu protiv korupcije, kaže za Nova.rs da Delhaize ima ozbiljan pravni osnov za pokretanje spomenute tužbe.

"Neodgovorni ljudi, kao što je u ovom slučaju Aleksandar Vučić, donose odluke bez prethodne analize. Tako je bilo i u slučaju jedne vrlo površne i vrlo pogrešne kampanje o ograničavanju trgovačkih marži i naloga da se drže fiksirane cijene za određeni broj proizvoda. On je krenuo u administrativnu regulativu nečega što se tržišno reguliše. Umjesto da postiže konkurenciju na razuman način i tako sprečava monopol i kartelizaciju tržišta, on je posegao za administrativnim mjerama", objašnjava Drašković.

Komentarišući koliku bi odštetu mogla tražiti kompanija Delhaize, Drašković procjenjuje da će se taj zahtjev mjeriti desetinama miliona eura po osnovu izgubljene dobiti.

Kako će se računati odšteta

"Oni će izračunati koliki je bio promet pojedinih proizvoda prije uvođenja administrativnih mjera i kolike su bile zarade, odnosno marže po tim robama. Danas savremene informacijske tehnologije u vođenju poslovnih podataka daju te podatke detaljno na dnevnom nivou. Ispostavit će koliko su novca izgubili zato što su imali ograničene marže i zato što su imali smanjenje potražnje. To mogu biti desetine miliona eura plus troškovi suđenja, koji nisu mali. Sve može koštati Srbiju desetine miliona eura", precizira sagovornik Nova.rs.

Dodaje da Delhaize ima velike šanse da taj proces dobije.

“Oni imaju ozbiljan osnov da to dobiju. Meni je žao što će se to desiti, ali će se vjerovatno desiti, a svi mi ćemo platiti tu odštetu, koja je posljedica bahatog odlučivanja vlasti. Znači neće to platiti ni ministar, ni Vučić, ni predsjednik vlade. To će platiti svaki građanin Srbije iz budžeta”, naglašava Drašković.

Upozorava da se to dešava zato što vlast neodgovorno pristupa rješavanju određenih ekonomskih problema.

Eksperimenti koje plaćaju svi građani

“To je igranje ozbiljnim stvarima i mi već godinama imamo takve eksperimente. Najčešće su usmjereni na trenutnu propagandu koja treba pokazati da vlast kobajagi vodi računa o socijalnom položaju stanovništva, a to radi na jedan krajnje pogrešan način. I onda sve to žestoko košta to isto stanovništvo”, ističe on.

Komentarišući činjenicu da su spomenute vladine mjere, zbog kojih Delhaize tuži Srbiju, u javnosti pravdane potrebom da se suzbiju monopoli i stvaranje kartela na tržištu, Drašković navodi da je izabran potpuno pogrešan način da se država bori protiv tih pojava.

“Suština jeste da je tržište kartelizovano u velikim gradovima, jer postoji nekoliko velikih trgovačkih lanaca, ali borba protiv kartelizacije je jedan mukotrpan i ozbiljan posao. Neki indikatori kartelizacije postoje, ali to neće biti predmet suda u Washingtonu”, ističe on.

Prema njegovim riječima, neophodno je izvršiti ozbiljno istraživanje tržišta na osnovu kojeg se može potvrditi da postoji kartelizacija, te onda nizom mjera započeti borbu protiv nje.

Ključ toga je, kako dodaje, jedna razumna ekonomska politika u kojoj ćete podići nivo konkurencije, odnosno osnažiti domaća, mala i srednja preduzeća i dovesti ih u normalne uslove konkurentnosti prema velikim lancima.

“S obzirom na to da se gospodin Vučić ne bavi, nažalost, ničim ozbiljno, nije se bavio ni ovim. Zašto mu neko iz njegovog okruženja nije skrenuo pažnju, ne znam, jer ovo što vam ja pričam nije velika nauka. To zna svaki prosječan ekonomista”, navodi on.

Srbija daje po 200 miliona godišnje za tužbe i arbitraže

Drašković, s druge strane, upozorava da ovo nije prvi slučaj kada će odštetu zbog nerazumnih poteza vlasti platiti svi građani Srbije kroz državni budžet.

Procjene su da Srbija posljednjih godina na godišnjem nivou izdvaja od 200 do 280 miliona eura za kazne i penale po rješenjima sudova i arbitraža.

Tako se u državnoj finansijskoj strategiji navodi da je Srbija po osnovu kazni i penala po rješenju sudova, kao i naknade štete za povrede ili štetu nanesenu od državnih organa platila:

• 2022. godine: 26,8 milijardi dinara (oko 227 miliona eura)

• 2023. godine: 25,4 milijarde dinara (oko 215 miliona eura)

• 2024. godine: 24,6 milijardi dinara (oko 208 miliona eura)

• 2025. godine (zaključno sa 30. septembrom): 20,4 milijarde dinara (oko 172 miliona eura)