Norveški načelnik vojske izjavio je da Oslo ne može isključiti mogućnost buduće ruske invazije na Norvešku, sugerirajući da bi Moskva mogla djelovati kako bi zaštitila svoje nuklearne kapacitete smještene na krajnjem sjeveru.

"Ne isključujemo mogućnost da Rusija posegne za zauzimanjem teritorija u sklopu plana zaštite vlastitih nuklearnih sposobnosti, što je ujedno jedino što im je preostalo i što stvarno predstavlja prijetnju Sjedinjenim Američkim Državama", rekao je za Guardian general Eirik Kristoffersen, načelnik norveške odbrane.

Priznao je da Rusija nema osvajačke ciljeve u Norveškoj na isti način kao u Ukrajini ili drugim bivšim sovjetskim teritorijima, ali je istaknuo da se velik dio ruskog nuklearnog arsenala nalazi na poluotoku Kola, nedaleko od norveške granice. Ondje su smještene nuklearne podmornice, kopneni projektili i avioni sposobni nositi nuklearno oružje. Ti kapaciteti bili bi ključni u slučaju sukoba Rusije i NATO-a na nekom drugom području.

"To ne isključujemo, jer je i dalje opcija da Rusija tako postupi kako bi osigurala zaštitu svojih nuklearnih sposobnosti, odnosno sposobnosti drugog udara. To je vrsta scenarija za sjever Europe za koju se mi pripremamo", rekao je.

U opsežnom intervjuu za Guardian Kristoffersen je također oštro kritikovao nedavne izjave Donalda Trumpa o Grenlandu, kao i "neprihvatljive" tvrdnje američkog predsjednika da savezničke zemlje nisu učestvovale u borbenim operacijama na prvoj crti u Afganistanu, dok su američke snage snosile najveći teret borbi.

"To što je rekao nema smisla i znam da svi moji američki prijatelji iz Afganistana to znaju", rekao je Kristoffersen, 56-godišnji profesionalni oficir koji je odradio više misija u Afganistanu, ali poznat i po tome što učestvuje i LGBTQ paradama.

Eirik Kristoffersen na LGBTQ povorci u Oslu (Foto: Terje Pedersen/Afp)

Na prvoj crti

"Mi smo definitivno bili na prvoj crti. Obavljali smo cijeli spektar zadaća, od hvatanja talibanskih komandanata, preko obuke Afganistanaca, do nadzora. Izgubili smo deset Norvežana. Ondje sam izgubio prijatelje. Zato smo svi osjećali da to što govori nema smisla."

"Istodobno sam pomislio: to je predsjednik Trump. Nikada ga nisam vidio u Afganistanu. Ne zna o čemu govori kada iznosi takve tvrdnje. Predsjednik ne bi trebao govoriti takve stvari, ali to osobno na mene nije previše utjecalo. Moja je briga bila usmjerena na norveške veterane, na porodice poginulih, na vojnike koje smo izgubili."

Kristoffersen je načelnik norveške odbrane od 2020. godine te je odgovoran za oružane snage zemlje, kao i za obavještajnu službu.

Riječ je o razdoblju intenzivnih promjena, budući da je ruska invazija na Ukrajinu natjerala Europu na preispitivanje sigurnosne arhitekture. Susjedne Švedska i Finska pridružile su se Norveškoj u NATO savezu, dok je Norveška dodatno ojačala svoja pogranična područja prema Rusiji na krajnjem sjeveru.

Kristoffersen je rekao da, iako Norveška u obzir uzima prijetnju klasične ruske invazije, sadašnje ruske taktike imaju raspršeniji karakter. "Ako se pripremite za najgore, ništa vas ne sprječava da se istodobno možete suprotstaviti i sabotažama te hibridnim prijetnjama", rekao je.

U kontaktu s Rusima

Dodao je, međutim, da Norveška i Rusija i dalje održavaju određene izravne kontakte, posebno u vezi s misijama traganja i spašavanja u Barentsovu moru, kao i da se redovito održavaju sastanci predstavnika dviju vojski na granici.

Također je preporučio uspostavu vojne telefonske linije između dvaju glavnih gradova kako bi postojao komunikacijski kanal koji bi spriječio eskalaciju zbog nesporazuma. Istaknuo je da su ruske aktivnosti na krajnjem sjeveru uglavnom manje agresivne od onih u Baltičkom moru.

"Do sada, ono što smo vidjeli u pogledu povreda zračnog prostora na našem području uglavnom su bili nesporazumi. Rusija provodi intenzivno ometanje GPS signala, a smatramo da to ometanje utječe i na njihove avione", rekao je.

Eirik Kristoffersen, načelnik norveške odbrane (Foto: Lise Aserud/Afp)

"Oni to nisu rekli, ali mi vidimo da se, kada dođe do povrede zračnog prostora, to najčešće događa zbog nedostatka iskustva pilota. Kada razgovaramo s Rusima, oni zapravo reagiraju vrlo profesionalno i predvidljivo."

Na norveškom sjevernom teritoriju Svalbard, koji sadrži rusko naselje i koji se prema odredbama ugovora iz 1920. godine ne smije militarizirati, Kristoffersen je rekao da Rusija "poštuje ugovor" i da Norveška nema planove za militarizaciju tog područja.

Propaganda

Moskva je optužila Oslo za prikrivenu militarizaciju Svalbarda, no Kristoffersen je rekao da je riječ o propagandnoj tvrdnji u koju ni sama Moskva zapravo ne vjeruje.

Kada je riječ o Trumpovoj tvrdnji da i Kina i Rusija imaju vojne ambicije prema Grenlandu, Kristoffersen je rekao da je "vrlo čudno" čuti takve izjave.

"Mi imamo vrlo dobar uvid u ono što se događa u Arktiku putem naše obavještajne službe i ne vidimo ništa slično u vezi s Grenlandom. Vidimo ruske aktivnosti s podmornicama i njihovim podvodnim programom u tradicionalnom dijelu Arktika, ali to nije povezano s Grenlandom, nego s izlaskom prema Atlantiku", rekao je.

Upitan bi li Danska i njeni saveznici imali ikakve šanse odbiti eventualno američko vojno preuzimanje Grenlanda ako bi Trump u tome ustrajao, Kristoffersen je odgovorio: "To se neće dogoditi, tako da je riječ o hipotetskom pitanju."

Ipak, uputio je upozorenje Trumpu i američkoj vojsci:

"Ako Rusija nešto uči iz rata u Ukrajini, onda je to da nikada nije dobra ideja okupirati neku zemlju. Ako ljudi to ne žele, to će vas stajati puno novca i puno napora, a na kraju ćete izgubiti. Okupirati zemlju u početku često je vrlo lako, ali održavati okupaciju iznimno je teško. I mislim da su sve ekspanzionističke sile to već iskusile", kazao je za Guardian.

Foto: Rodrigo Freitas/Afp