Naučnici širom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država eksperimentišu sa robotskim pčelama kako bi pomogli opadajućim populacijama prirodnih oprašivača, u pokušaju da ponude rješenje za sve ozbiljniji ekološki problem, time što bi mikro-robotima pomagali matici, ključnoj za razmnožavanje.

Na Univerzitetu u Gracu u Austriji, istraživači iz projekta RoboRoyale, finansiranog sredstvima EU, testiraju mikro-robote koji bi mogli da ojačaju zajednice pčela tako što bi pomagali matici, ključnoj za razmnožavanje.

Plan predviđa da roboti hrane, čiste i njeguju maticu, kao i da pomažu u ravnomjernoj distribuciji njenih feromona u košnici.

Rukovodilac projekta Faršad Arvin, čiji rad koordinira Univerzitet u Daramu uz partnere iz Češke i Turske, naglasio je da cilj nije zamjena pčela, već prilagođavanje realnosti.

On je istakao da klimatske promjene nadmašuju sposobnost pčela da se prilagode, navodeći da kratki topli periodi zimi mogu da navedu pčele da se ponašaju kao da je stiglo proljeće, što može da ima kobne posljedice po košnicu ako uslijedi naglo zahlađenje.

U takvim situacijama, roboti bi mogli da djeluju kao podrška i spriječe uginuće kolonije, prenosi Euroaktiv.

Slična istraživanja sprovode se i u SAD.

Na Masačusetskom institutu za tehnologiju (MIT), inženjer Ji-Sjuan Sjao razvija robote veličine insekata namijenjene oprašivanju usjeva.

Ovi mali dronovi, lakši od spajalice, mogu da lete brzinom do dva metra u sekundi i da ostanu u vazduhu više od 1.000 sekundi.

"Košnice iz godine u godinu sve praznije"
Istraživači naglašavaju da roboti ne treba da zamijene pčele, već da ih dopune.

Međutim, kritičari, među kojima i predstavnica ekološke organizacije Beelife, Sindi Adolf, upozorila je da tehnološka rješenja ne smiju da skrenu pažnju sa dubljih promjena potrebnih u poljoprivredi i odnosu čovjeka prema prirodi.

Istovremeno, pčelari, poput Klaudije Fernandes Gutijeres sa sjevera Španije, kažu za Euraktiv da su košnice iz godine u godinu sve praznije.

"Sve je manje pčela. Poslije zime mnoge u košnici su mrtve. Teško opstaju zbog nestabilnih vremenskih uslova", izjavila je ona.

Prema njenim riječima, klimatske promjene jesu važan faktor, ali nisu jedini uzrok pada broja oprašivača.

Veliku štetu nanose i parazit varoa, kao i invazivni azijski stršljen, koji dnevno može da pojede i do 50 pčela.

Dodatni problem predstavljaju pesticidi, zbog čega je Evropska unija uvela mjere poput zabrane uvoza hrane sa ostacima neonikotinoida, hemikalija koje su izrazito štetne za pčele.

Naučnici već dugo upozoravaju na pad broja oprašivača, ključnih za ekosisteme i proizvodnju hrane.

Države članice EU do decembra 2026. godine moraju da uspostave novi sistem praćenja vrsta oprašivača, ali zaustavljanje negativnog trenda i dalje predstavlja veliki izazov.