Karta objavljena na portalu Our World in Data pokazuje koje su europske zemlje zabilježile porast, a koje pad broja stanovnika u razdoblju od jula 2022. do jula 2023. godine.

Regionalna podjela je izrazita: većina zemalja s negativnim demografskim trendom nalazi se u istočnoj i južnoj Europi, dok su zemlje zapadne i sjeverne Europe zabilježile rast stanovništva. Bosna i Hercegovina je u „crvenom“ zajedno s velikim dijelom regije, dok su zanimljivi izuzeci među bivšim jugoslavenskim državama Slovenija i Crna Gora, koje bilježe rast broja stanovnika.

"Fokusirali smo se na razdoblje 2022.–2023., jer su to najnovije godine obuhvaćene najnovijim izdanjem UN-ovih Svjetskih demografskih projekcija, objavljenim 2024. godine. Privremeni šokovi mogu utjecati na promjene broja stanovnika iz godine u godinu, no ovaj regionalni obrazac nije specifičan samo za ovu godinu: vidljiv je i u ranijim godinama, a potvrđuje se i kada se promatraju dulja vremenska razdoblja“, navodi se na portalu Our world in data.

Kao ključni pokretač ovog trenda prepoznate su migracije.

Većina zemalja zapadne i sjeverne Europe imala je pozitivnu neto migraciju (odnosno, više se ljudi doselilo nego što ih je odselilo). Nasuprot tome, mnoge zemlje istočne i južne Europe bilježe veći broj odlazaka nego dolazaka. 

Inače, stope fertiliteta opadaju diljem Europe i sve su zemlje sada ispod razine jednostavne reprodukcije stanovništva. To znači da bi se u većem dijelu Europe, s obzirom na to da je broj umrlih veći od broja rođenih, broj stanovnika smanjivao i bez utjecaja migracija. U zapadnoj i sjevernoj Europi taj je pad nadoknađen pozitivnom neto migracijom.