Ukrajina je počela planirati održavanje predsjedničkih izbora zajedno s referendumom o mirovnom sporazumu nakon što je administracija Donalda Trumpa izvršila pritisak na ukrajinsko vodstvo na čelu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim. U oba slučaja glasanja bi se trebala održati do 15. maja, izvijestio je Financial Times (FT) pozivajući se na neimenovane izvore.

Prema navodima FT-a, Bijela kuća intenzivno vrši pritisak na Kijev da zaključi mirovne pregovore na proljeće, inače Ukrajina "riskira gubitak sigurnosnih garancija koje nudi SAD".

To nije novost jer je Trump i krajem prošle godine poručio da Ukrajina treba održati izbore te tako izvršio dodatni pritisak na Volodimira Zelenskog da prihvati mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine, skovan u Washingtonu, prenosi Jutarnji list.

Zelenski je tada odgovorio da je spreman za predsjedničke izbore ako međunarodni partneri mogu osigurati sigurnost, kao i na promjene zakonodavstva o izborima tokom vanrednog stanja jer Ustav Ukrajine ne dopušta parlamentarne izbore u ratnim okolnostima. Zbog toga nisu održani izbori za Vrhovnu Radu, koji su bili zakazani za oktobar 2023., i predsjednički izbori zakazani za mart 2024., a to su iskoristili ruska vlada i ruska propaganda promovirajući tezu o "nelegitimnosti" Zelenskog.

Međutim, predsjednički izbori mogu se održati i tokom vanrednog stanja. Da bi se to dogodilo, treba dobiti podršku parlamenta, što će gotovo sigurno podržati i zastupnici koji podržavaju Zelenskog, a pogotovo oni koji priželjkuju njegov pad.

Sada je Trump opet pritisnuo Ukrajince i jasno dao do znanja Kijevu da su sigurnosne garancije uvjetovane postizanjem šireg mirovnog sporazuma, "koji će vjerovatno zahtijevati cesiju Donbasa", što Washington želi dovršiti do 15. maja.

FT je krajem januara izvijestio da su sigurnosne garancije vezane uz američke zahtjeve za prepuštanje Donbasa Rusiji, dok je Reuters također objavio da je postizanje mirovnog sporazuma s Rusijom nužan uvjet da Kijev dobije sigurnosne garancije od SAD-a.

FT primjećuje da je to u skladu s nedavnim izjavama Zelenskog. Nakon drugog trilateralnog sastanka između Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država, održanog u Abu Dhabiju 4. i 5. februara, Zelenski je rekao da Amerikanci žele završiti rat do juna - kako bi se usredotočili na američke međuizbore u novembru - i da će vjerovatno izvršiti pritisak "u skladu s tim rasporedom". Istodobno je napomenuo da Rusija i dalje insistira na povlačenju ukrajinskih oružanih snaga iz Donbasa, ali u Kijevu to i dalje odbijaju.

Prema izvorima bliskim Zelenskom, on i njegov tim jasno su dali do znanja Bijeloj kući da su otvoreni za ispunjavanje američkih zahtjeva, unatoč izazovima održavanja izbora u kratkom roku tijekom ratnog vremena.

U medije je procurila informacija da Zelenski namjerava raspisati izbore i referendum 24. februara, na četvrtu godišnjicu početka ruske agresije. Međutim, mora se uzeti u obzir da završetak rata ovisi o nekoliko faktora, uključujući napredak u postizanju mirovnog sporazuma s Vladimirom Putinom.

Iz Moskve je stigla prva reakcija od Putinova glasnogovornika Dmitrija Peskova koji je kratko izjavio da je "prerano govoriti o namjerama Zelenskog da održi izbore jer su jedine informacije koje se trenutno razmjenjuju one putem štampe".

Rusija ne želi kontrirati Trumpu, ali ne želi niti reći "da" jer Putin i društvo cijelo vrijeme tvrde da je Zelenski nelegitiman i tako odgađaju prestanak agresije. S druge strane, Zelenskom odgovaraju skori izbori jer ima velike šanse za reizbor, a istodobno time Trumpu jasno daje do znanja da Kijev ne odgađa potpisivanje mirovnog sporazuma ako se on uopće može postići.

Ured Volodimira Zelenskog nije odgovorio na zahtjev FT-a za komentar, no izvor koji mu je blizak rekao je za RBC Ukrajina, komentirajući članak: "Dok god nema sigurnosti, neće biti ni najava izbora".

U intervjuu za Breakfast Show Mihailo Podoljak, savjetnik Zelenskog, izrazio je sumnju u predloženi datum i izjavio da održavanje izbora zahtijeva, kao minimum, kraj aktivne faze rata te raketnih i bespilotnih napada iz Rusije. Ako se aktivna faza rata nastavi, ljudi neće moći ostvariti svoje pravo kandidiranja, napomenuo je Podoljak i dodao da se izborni sistem mora potpuno revidirati kako bi se uzela u obzir trenutna situacija u Ukrajini.

U decembru je istraživanje Kijevskog instituta za sociologiju pokazalo da natpolovična većina Ukrajinaca, konkretno njih 57 posto, smatra da bi se izbori u Ukrajini trebali održati tek nakon konačnog mirovnog sporazuma i potpunog završetka rata, a samo devet posto ih je za izbore "odmah". Također, 54 posto Ukrajinaca odbacuje predaju Donbasa Rusiji u zamjenu za mir, ali povećao se udio onih koji bi pristali na to i sada ih je 39 posto.

Bude li izbora, pitanje je ko bi se mogao suprotstaviti Zelenskom za kojega 52 posto Ukrajinaca smatra da se ne bi trebao kandidirati za novi mandat. Iako su nedavno spomenuti bivši predsjednik i premijerka, Petro Porošenko i Julija Timošenko, oboje imaju niske rejtinge.

Jedini pravi protukandidat je nekadašnji zapovjednik vojske Valerij Zalužni, ali on je ambasador u Londonu i tek treba vidjeti namjerava li ući u predsjedničku utrku.

Osim toga, Zalužni je kritizirao promjenu američke politike pod Trumpom, tako da vjerovatno ne može računati na podršku SAD-a ako bi se ipak odlučio kandidirati. Ali, Zalužni je nedavno naznačio da se vratio ili planira vratiti u Ukrajinu i na Facebooku objavio fotografiju sa suprugom Olenom te napisao: "Kod kuće je najbolje".

Postoji još jedan kandidat, a to je bivši svjetski prvak u boksu Vitalij Kličko. Njega gura Porošenko koji u kijevskom Gradskom vijeću sarađuje sa strankom Udarac koju vodi Kličko. To se isplati i Kličku koji je uvjeren da može postati konkurent Zelenskom na sljedećim predsjedničkim izborima.