Krajem 19. vijeka austrougarski zapisi opisivali su Hutovo blato kao zagonetnu močvaru u kojoj nebrojene stotine hiljada divljih pataka najrazličitijih vrsta oživljavaju ovo mjesto. Više od vijeka kasnije, ta ista močvara i dalje se smatra jednim od najznačajnijih zimovališta ptica u ovom dijelu Evrope, no njen turistički potencijal, osobito u segmentu birdwatchinga, još uvijek je tek djelimično iskorišten, piše Hercegovina.info.

Hutovo blato proglašeno je parkom prirode 1995. godine, 1998. uvršteno je na popis važnih staništa ptica, a 2001. i na popis močvara od međunarodnog značaja. Smješteno na važnoj migratornoj ruti ptica iz Sjeverne i Srednje Evrope prema Aziji i Africi, ono predstavlja ključnu postaju na dugim seobama. Tokom migracija ptice ovdje pronalaze obilje hrane i prijeko potreban mir prije nastavka leta.

Na području Parka do danas je zabilježeno više od 260 vrsta ptica. Zimi dominiraju velika jata močvarica, u proljeće i jesen stižu brojne selice, dok su čaplje, kormorani i ptice grabljivice redovan prizor iznad tršćaka. Ljeto, sa nižim vodostajem, donosi drugačiju sliku močvare i prisutnost drugih vrsta, čime Hutovo blato zadržava ornitološku vrijednost tokom cijele godine.

Birdwatching tek traži svoje mjesto

Park prirode Hutovo blato posljednjih godina bilježi stabilan rast posjetitelja, u skladu sa općim trendom rasta turizma u Bosni i Hercegovini. Godišnje ga posjeti nekoliko desetaka hiljada gostiju, uz oscilacije zavisno od hidroloških uslova i sezone. Značajan udio čine strani gosti, ponajviše iz zemalja Evropske unije, koji su najčešće zainteresirani upravo za specijalizirane oblike posjeta poput promatranja ptica, govori za Hercegovina.info direktorica Irena Rozić.


(Foto: Hercegovina.info)

Unatoč rastu ukupnog broja gostiju, promatranje ptica još uvijek nije među vodećim razlozima dolaska u Park. Riječ je ponajprije o općem turističkom rastu, dok segment birdwatchinga ima potencijal za snažniji razvoj, ali još uvijek ne čini dominantan dio ukupnih posjeta, ističe Rozić. Kao zaštićeno područje, Hutovo blato ima jasno definisane zone posjećivanja i ograničene kapacitete kako bi se očuvala osjetljiva ravnoteža ekosistema. Zbog toga razvoj turizma ne može ići putem masovnosti, nego mora ostati pažljivo planiran i usklađen sa primarnom misijom zaštite prirode.

Najveći interes za promatranje ptica vlada tokom proljetnih i jesenskih migracija, kada se Hutovo blato nalazi na važnoj jadranskoj migratornoj ruti. No zima ima poseban značaj. Tada, uz povišen vodostaj, močvara postaje utočište velikim jatima močvarica, a tokom zimskog međunarodnog prebrojavanja redovno se bilježi više od 20.000 ptica na području Parka, što potvrđuje njegovu važnost. Ljeto, sa nižim vodostajem, donosi drugačiju sliku močvare i prisutnost drugih vrsta, čime Hutovo blato zadržava vrijednost tokom cijele godine.


(Foto: Hercegovina.info)

Velik potencijal za birdwatching

Park organizuje stručno vođene ture, a interes za specijalizirane birdwatching programe postupno raste. Promatrači ptica najčešće dolaze individualno ili u manjim specijaliziranim grupama do deset osoba. Posjeti se organizuju uz prethodnu najavu i u pratnji vodiča, a prosječan birdwatching obilazak traje oko pet sati, pojašnjava direktorica. Unatoč prirodnim preduslovijma i statusu zaštićenog područja, birdwatching u Hutovu blatu još uvijek ne donosi značajne prihode ni Parku ni široj lokalnoj zajednici.

Iako Hutovo blato, kao močvara od međunarodnog značaja sa raznolikim staništima, ima iznimne preduslove za razvoj birdwatchinga, taj segment, smatra Rozić, još uvijek ne donosi značajne prihode ni Parku ni široj zajednici. Ovakav oblik turizma zahtijeva dugoročan i sustavan pristup te jasno definisanu strategiju razvoja. Uspješan turizam ne temelji se samo na lijepoj prirodi, već na jasnom brendiranju destinacije, odgovornosti prema prostoru i posjetiteljima, ulaganju u sadržaje, stručne ljude i kvalitetnu interpretaciju prirodne baštine, ističe direktorica.

To u praksi znači ulaganje u edukaciju vodiča i ornitologa, specijaliziranu opremu, promatračnice, interpretacijske centre i infrastrukturu prilagođenu mirnom i nenametljivom promatranju ptica. Uz to, jednako je važan razvoj šire regionalne ponude koja produžava boravak i podiže ukupnu vrijednost doživljaja. U regiji se postupno razvijaju brojni sadržaji koji bi trebali djelovati sinhronizirano – eno-gastronomske rute, cikloturizam, kulturno-historijski lokaliteti i ruralni turizam, navodi Rozić. Upravo u toj povezanosti leži potencijal šireg razvoja.

Međunarodni posjetitelji ovu destinaciju ne doživljavaju kao niz pojedinačnih lokaliteta, već kao jedinstvenu regiju. Upravo zato nužno je snažnije regionalno povezivanje i zajedničko strateško planiranje, osobito u razvoju specifičnih oblika turizma poput birdwatchinga, ističe Rozić. U javnosti se zaštićena područja nerijetko percipiraju kao prepreka razvoju, osobito u sredinama gdje se turizam i privreda žele brže širiti. No iskustva iz regije pokazuju da upravo takvi prostori mogu postati vrijedan razvojni resurs, pod uslovom da postoji jasan sistem upravljanja i kvalitetna komunikacija sa lokalnom zajednicom.



(Foto: Hercegovina.info)

Percepcija zaštite kao prepreke najčešće proizlazi iz nedostatka sistema i komunikacije, dok praksa potvrđuje da zaštićena područja mogu postati vrijedan razvojni resurs lokalne zajednice, ističe Rozić. Cilj, naglašava direktorica, nije povećanje broja posjetitelja pod svaku cijenu, već razvoj održivog modela koji donosi korist lokalnom stanovništvu, a istovremeno čuva prirodne vrijednosti zbog kojih Hutovo blato ima poseban značaj. U takvom pristupu, ističe Rozić, birdwatching nije zamišljen kao masovni turizam, nego kao pažljivo vođen oblik turizma namijenjen užem krugu posjetitelja, koji donosi veću vrijednost Parku i lokalnoj zajednici, bez narušavanja ravnoteže močvare.

Takav model, zaključuje, mora ostati usklađen sa primarnom misijom Parka – očuvanjem prirodnih vrijednosti. Hutovo blato tokom cijele godine pokazuje različita lica – od zimskih vodostaja kada prima milione kubika vode iz krškog reljefa i rijeke Neretve, čime štiti nizvodna područja, preko proljetnih migracija i gniježđenja, do ljetnih niskih voda i jesenskih seoba. Upravo ta dinamičnost i biološka raznolikost predstavljaju temelj za razvoj odgovornog i kvalitetnog turizma koji mora ostati usklađen sa primarnom misijom očuvanja ovog vrijednog ekosistema, kazala je direktorica JP "Park prirode Hutovo Blato".