Tokom sastanka razgovarano je o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, sa posebnim osvrtom na intenzivirane propagandno-lobističke aktivnosti kojima se u pojedinim međunarodnim krugovima pokušava nametnuti iskrivljena slika o stanju u našoj zemlji.

Izetbegović je ukazao na pokušaje da se Bosna i Hercegovina u međunarodnom prostoru predstavi kroz stereotipe o radikalizmu i sigurnosnoj prijetnji povezanoj s muslimanima, te da se plasira teza o ugroženosti hrišćana i dominaciji muslimana, čime se svjesno proizvodi strah i podstiču islamofobni narativi. Paralelno s tim, nastoji se nametnuti i percepcija da je Bosna i Hercegovina neodrživa država, da su suživot i ravnopravnost naroda nemogući, te da su podjele jedino realno rješenje.

Ocijenjeno je da takve konstrukcije nemaju nikakvo utemeljenje u realnosti, ali mogu naići na plodno tlo u određenim političkim i ideološkim krugovima.

Naglašeno je da je riječ o pokušaju zamjene teza, kojim se pažnja međunarodne javnosti skreće sa stvarnih problema, a to su kontinuirani napadi na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i secesionističkih politika koje destabiliziraju region.

S obzirom na složene geopolitičke okolnosti, ocijenjeno je da je na pokušaje stvaranja lažnih narativa potrebno odgovoriti istinom, aktivnom diplomatijom i jačanjem međunarodnih savezništava.

Izetbegović je zatražio podršku predsjednika Erdogana, kao jednog od vodećih svjetskih lidera sa snažnim međunarodnim utjecajem i dobrim odnosima sa administracijom Sjedinjenih Američkih Država, kako bi se u relevantnim centrima odlučivanja predočila objektivna slika odnosa u Bosni i Hercegovini i spriječilo širenje štetnih i opasnih dezinformacija.