Francuski predsjednik Emmanuel Macron ubrzava ključna imenovanja i postavlja lojalne kadrove na vodeće pozicije kako bi, prema navodima više sadašnjih i bivših dužnosnika, ograničio manevarski prostor mogućem predsjedniku iz redova krajnje desnice nakon izbora 2027. godine

Ankete pokazuju da je krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje trenutačno favorit za sljedeće predsjedničke izbore, a potencijalni kandidati Marine Le Pen i Jordan Bardella već su najavili da bi poništili dio Macronovih gospodarskih reformi te redefinirali odnos Francuske prema Europskoj uniji i NATO-u.

Prema izvorima iz francuske administracije, Macronželi 'postaviti zaštitnu ogradu' oko ključnih institucija prije nego što napusti Elizejsku palaču, piše Politico.

'Sve će biti zaključeno prije predsjedničkih izbora u svibnju 2027. godine', rekao je jedan od francuskih veleposlanika.

Ključne funkcije pod kontrolom

Rana ostavka guvernera francuske centralne banke, Francoisa Villeroya de Galhaua, otvara Macronu prostor da imenuje novog čelnika sa šestogodišnjim mandatom, i to prije izbora.

Tijekom ljeta odlučio je zamijeniti i načelnika glavnog stožera vojske, dijelom da bi na toj funkciji bio snažan autoritet koji bi mogao odgovoriti na eventualne kontroverzne prijedloge krajnje desnice, uključujući izlazak iz integriranog zapovjednog sustava NATO-a.

Jedan od visokih vojnih dužnosnika navodi kako je cilj osigurati osobu s dovoljno iskustva i ugleda da može pružiti institucionalni otpor, ako to bude potrebno.

Optužbe za 'zaključavanje' institucija

Nacionalno okupljanje već sada oštro kritizira Macronove poteze. Bardella ga optužuje da pokušava 'zaključati institucije' i zadržati utjecaj i nakon isteka mandata.

Macron je, upitan na europskom samitu o tim potezima, odgovorio da je riječ o 'važnom pitanju', ali je izbjegao detaljniji komentar.

Ovo nije prvi put da se francuski predsjednik suočava s kritikama zbog kadrovskih odluka. Lani je bio prozivan zbog politizacije državne uprave nakon što je bliskog političkog saveznika, s ne pretjerano velikim pravnim iskustvom, imenovao na čelo najvišeg ustavnog tijela. I izbor Stephanea Sejournea za francuskog povjerenika u Europskoj komisiji izazvao je rasprave zbog njihove bliskosti.

Sistem s 'ugrađenim osiguračima'

Francuska ima jedan od najsnažnijih predsjedničkih sustava u Europi, no to ne znači da bi novi predsjednik lako mogao smijeniti ili ignorirati postojeće dužnosnike.

Prema ustavnom stručnjaku Benjaminu Morelu, sustav sadrži niz mehanizama koji mogu ograničiti radikalne poteze.

'To možda neće osigurati Macronovu ostavštinu, ali bi moglo ograničiti izvršnu moć Marine Le Pen, čak i ako se ona u Francuskoj čini gotovo apsolutnom', ističe Morel.

Nova ratišta: Državno vijeće i Bruxelles

Macrona uskoro čeka još jedno važno imenovanje – ono predsjednika Državnog vijeća, ključne institucije koja djeluje i kao pravni savjetnik vlade i kao sud u sporovima između građana i države. Aktualni čelnik u svibnju odlazi u mirovinu.

'Upravno pravo nije dječja igra. Riječ je o pitanjima imigracije, javnog reda i policije – temama koje su izrazito zapaljive', upozorava Morel.

Istodobno se na europskoj razini vodi rasprava o tome treba li prije 2027. godine zaključiti pregovore o novom sedmogodišnjem proračunu EU-a. Otvoreno je i pitanje produženja mandata predsjednika Europskog vijeća Antonija Coste, a on istječe ubrzo nakon francuskih izbora.

Za takve odluke potrebna je jednoglasnost država članica, što otvara prostor političkim blokadama, osobito ako bi se u istom političkom bloku našle Francuska pod vodstvom krajnje desnice, Mađarska i Češka.

Pogled prema 2032.

Macron se prema francuskom ustavu ne može kandidirati za treći uzastopni mandat, no već je naznačio da ne isključuje povratak 2032. godine.

Postavljanje lojalnih kadrova na ključne funkcije stoga se ne tumači samo kao pokušaj zaštite nasljeđa, već i kao strateško pozicioniranje za budućnost.

Francuska tako ulazi u predizbornu fazu u kojoj se politička bitka ne vodi samo na skupovima i u anketama, nego i u samim institucijama države.