Evropska unija mora početi izrađivati konkretne planove za suočavanje sa životom na kontinentu koji će zbog klimatskih promjena biti topliji za 4 Celzijeva stepena, poručili su naučni savjetnici bloka. To bi značilo prihvatanje da je svijet na putu katastrofalnog porasta temperature koji će daleko premašiti ciljeve dogovorene Pariškim klimatskim sporazumom i masovno poremetiti život Evropljana, piše Politico.

"Evropska klima se brzo mijenja. To nije dalek ili apstraktan rizik", rekao je Ottmar Edenhofer, predsjednik Evropskog naučnog savjetodavnog odbora za klimatske promjene.

Kako se planeta zagrijava, ekstremni vremenski uslovi poput poplava i suša predstavljaju sve veću prijetnju evropskom društvu, privredi i ekosistemima. Posljednjih godina desetine hiljada Evropljana umrle su u toplotnim valovima. No, napori EU-a da se pripremi za sadašnje i buduće uticaje globalnog zatopljenja su nedovoljni i fragmentirani te im nedostaje koherentna vizija, upozorio je Edenhofer.

"Evropskoj uniji nedostaje zajedničko razumijevanje za šta bi se trebala kolektivno pripremati, što dovodi do nedosljednih procjena klimatskih rizika koje često potkopavaju upravljanje rizicima", rekao je.

Četiri mjere

Prema mišljenju odbora, blok bi se trebao zaštititi pod pretpostavkom da će kontinent do 2100. godine biti 4 Celzijeva stepena topliji nego u predindustrijskom dobu. Savjet odražava nedavni plan francuske vlade da se pripremi za Francusku topliju za 4°C.

Osim uspostave zajedničke početne tačke priprema, odbor preporučuje četiri druge mjere kako bi se Evropa učinila otpornom na klimatske promjene – od postavljanja obavezujućih ciljeva pripreme do prijedloga da EU svoj budžet planira oko klimatskih rizika.

Savjeti odbora, nezavisnog konzorcija viših naučnika zaduženih zakonom EU-a za izdavanje smjernica za klimatsku politiku, često se pokazuju uticajnima. Njegov izvještaj iz 2023. godine, koji preporučuje cilj smanjenja emisija od najmanje 90 posto do 2040. godine, odigrao je veliku ulogu u poticanju institucija bloka da usvoje tu brojku kao svoj cilj.

"Naše preporuke usmjerene su na nadolazeće zakonodavstvo", rekao je Edenhofer.

Brojni rizici

Naučnici navode da će suše u južnoj Evropi postati češće i intenzivnije što globalne temperature više rastu – prema Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama Ujedinjenih nacija (IPCC), više od trećine stanovništva regije suočit će se s nestašicom vode pri 2°C globalnog zatopljenja, dok 3°C udvostručuje taj udio. Ograničavanje zatopljenja ograničava ovaj rizik.

Kako bi se riješio preostali rizik, zemlje mogu uvesti mjere prilagođavanja – poput poticanja poljoprivrednika da prijeđu na usjeve otpornije na sušu ili upravljanja potrošnjom vode. Što je zatopljenje gore, to je veća opasnost da se regije i privredni sektori više neće moći prilagoditi.

Sve što EU za sada ima je nejasna strategija prilagođavanja iz 2021. Većina zemalja EU ima nacionalne planove prilagođavanja ili zakone s relevantnim elementima, ali i Evropska agencija za okolinu i Evropski revizorski sud upozorili su da se zakonodavstvo uveliko razlikuje širom bloka te da se neke strategije temelje na zastarjelim naučnim spoznajama.

Najgori scenario

To nije dovoljno dobro, kaže savjetodavni odbor. Među pet preporuka, naučnici žele da EU razvije koherentnu viziju sa "sektorski specifičnim ciljevima prilagođavanja, na primjer za 2030. i 2040. godinu", te da pronađe načine za upravljanje rastućim ekonomskim troškovima klimatskih katastrofa, na primjer, putem budžetskih i osiguravajućih mehanizama.

To se mora temeljiti na zajedničkom referentnom scenariju, kažu naučnici, preporučujući da se EU pripremi za globalno zatopljenje između 2.8°C i 3.3°C iznad predindustrijskih nivoa – što je u skladu s projekcijama koje "impliciraju oko 4°C zatopljenja za Evropu", rekao je Edenhofer.

"Načelo predostrožnosti" zahtijeva od EU-a da se pripremi za taj scenario i da takođe "testira otpornost" svog planiranja na još teže scenarije zatopljenja, rekao je Edenhofer, s obzirom na neizvjesnosti oko globalnih napora za smanjenje emisija.