"ŽIVOT je sve skuplji", žali se Aleksandar, stručnjak za oglašavanje iz Moskve zaposlen u velikoj korporaciji. U samo mjesec dana, njegovi mjesečni troškovi za hranu skočili su za više od 22 posto – sa 35.000 na 43.000 rubalja (350–430 eura). Dok se ruska ekonomija nalazi na rubu stagnacije i pada, obični građani počinju osjećati pritisak rata u Ukrajini, koji se približava svojoj četvrtoj godišnjici.

Cijene gotovo svih osnovnih potrepština porasle su u lokalnim supermarketima, od jaja i piletine do sezonskog povrća, primijetio je Aleksandar, čije je ime, kao i ostalih sagovornika, promijenjeno radi zaštite identiteta, piše BBC.

Čak je i kafa koju svakodnevno kupuje na putu do posla iznenada poskupjela za 26 posto, sa 230 na 290 rubalja (2,3–2,9 eura). Cijene u Rusiji u stalnom su porastu od početka invazije na Ukrajinu, potaknute budžetom kojim dominiraju ratni napori i odbrambena industrija.

Poskupjelo je gotovo sve

To je isprva dovelo do brzog ekonomskog rasta i podiglo životni standard širom zemlje, a visoka potrošnja prikrila je rastuće ekonomske posljedice rata, zapadne sankcije i odliv stranih investicija. Visoke stope inflacije dugo su prolazile uglavnom nezapaženo kod šire populacije, naročito u velikim gradovima poput Moskve i Sankt Peterburga.

Međutim, brzi ekonomski rast naglo je usporio 2025. godine, a kako plate više nisu mogle pratiti inflaciju, rastuće cijene počele su pogađati džepove građana. Početkom 2026. cijene u supermarketima skočile su za 2,3 posto u manje od mjesec dana, prema podacima ruske statističke službe Rosstat. Poskupjelo je gotovo sve: meso, mlijeko, so, brašno, krompir, tjestenina, banane, sapun, pasta za zube, čarape, deterdžent za veš, pa i mnogi lijekovi.

Prosječna potrošačka korpa

BBC je od 2019. svake druge godine u januaru kupovao istu korpu od 59 osnovnih namirnica u istom lancu supermarketa u Moskvi. Korpa uključuje povrće i voće, mliječne i mesne proizvode, konzerviranu hranu, instant rezance, slatkiše i pića. Godine 2024. ta je korpa koštala 7.358 rubalja (67–70 €). Prošlog mjeseca cijena je iznosila 8.724 rubalja (82 eura), što je povećanje od 18,6 posto. To se podudara s Rosstatovim mjerenjem ukupne inflacije hrane od 18,1 posto za period od januara 2024. do kraja januara 2026.

Jedno od najuočljivijih poskupljenja odnosi se na voće i povrće, čija je cijena od 2024. porasla za gotovo 15 posto. Rusija zavisi od uvoza voća i povrća, pa su cijene osjetljive na fluktuacije kursa rublje i poremećaje u lancima snabdijevanja, što se dogodilo nakon početka rata. Istovremeno, cijene mliječnih proizvoda, koji se uglavnom proizvode lokalno, skočile su za 41 posto, što je najveći porast zabilježen u BBC-jevoj korpi u posljednje dvije godine. Razlog tome su rastući troškovi poljoprivrede, skupi krediti i nedostatak radne snage u ruskoj mliječnoj industriji.

Veći porezi uvedeni zbog rata protiv Ukrajine

Najnoviji faktor koji utječe na rast cijena jeste povećanje PDV-a sa 20 na 22 posto od 1. januara. Povećanje poreza direktno je povezano s ratom u Ukrajini, jer je rusko ministarstvo finansija navelo da je nužno za finansiranje "odbrane i sigurnosti" zemlje. Dok je Aleksandar iz Moskve rekao da neće mijenjati svoje prehrambene navike, drugi kažu da su rastuće cijene značajno utjecale na njihovu ishranu i kućne budžete.

Nadežda (68) kaže da sebi više ne može priuštiti govedinu te se okrenula jeftinijim vrstama ribe. Ona i njen suprug, oboje penzioneri, žive u Moskvi od penzija i njegovih dodatnih prihoda. Nadežda navodi da cijela njena mjesečna penzija od gotovo 32.000 rubalja (300 eura) sada odlazi na hranu.

"Nova jakna? Iduće godine"

Zbog toga su drugi troškovi stavljeni na čekanje. Štedjeli su za popravku automobila, ali su nedavno morali iskoristiti tu ušteđevinu za hranu. Kupovina nove zimske jakne za supruga, vrijedne oko 17.000 rubalja (160 eura), morat će pričekati sljedeću godinu.

Kristina, marketinška stručnjakinja u srednjim 40-ima, također je prošlog mjeseca morala posegnuti u ušteđevinu za hranu. Živi sa suprugom, ličnim trenerom, i kaže da je počela pratiti popuste te primjećuje da to čine i drugi kupci.

Više nema odlaska u restorane

"Sada pristupam vrlo pragmatično: ne razmišljam o tome šta želim jesti, već koliko proteina ima u 100 grama proizvoda", kaže Kristina. Ona i suprug više sebi ne mogu priuštiti restorane, a čak i kad kuhaju kod kuće, cijena večere za dvoje se više nego udvostručila – sa oko 1.000 na više od 2.000 rubalja (9 na 18 eura).

U ljeto 2025. guvernerka Ruske centralne banke Elvira Nabiullina izjavila je da se ekonomija približava "scenariju uravnoteženih stopa rasta". Međutim, neki ekonomisti sugerišu da ruskoj ekonomiji, nakon značajnog usporavanja prošle godine, sada prijeti pad. Jedan od glavnih rizika ove godine dolazi s tržišta nafte.

Državni budžet temelji se na visokoj cijeni nafte, no tržišne cijene su pale od početka godine i ne očekuje se njihov skori rast. Prodaju ruske nafte pogodile su i nove američke sankcije koje su poremetile isporuke Indiji, jednom od ključnih trgovinskih partnera Moskve.

Neizvjesna budućnost ekonomije

Zbog svega toga, ruske vlasti vjerovatno će se suočiti s većim budžetskim deficitom od planiranog. Zaduživanje je otežano zbog visokih kamatnih stopa, jer je malo ko spreman posuditi novac zemlji koja vodi rat i na glasu je kao nepouzdan dužnik. To bi moglo značiti daljnje nepopularne mjere – ili nova povećanja poreza, što bi pogodilo građane i firme, ili smanjenje budžetske potrošnje, prvenstveno u javnom sektoru. Obje opcije usporile bi ekonomiju i dodatno smanjile prihode domaćinstava.

"Općenito, postoji trend stagnacije i mogućeg pada BDP-a", rekla je za BBC Tatiana Mihailova, ekonomistica i gostujuća profesorica na Univerzitetu Penn State. Iako zasad ništa ne ukazuje na to da je ekonomija u padu, ona vjeruje da postoji velika vjerovatnoća da će se to dogoditi.

"Svaki put kad cijene nafte padnu, u Rusiji je moguća recesija", kaže ona, dodajući kako vjeruje da ekonomija može neko vrijeme funkcionirati i bez rasta. Za obične Ruse to nije velika utjeha jer će posljedice i dalje osjećati u svojim novčanicima.