Geopolitička slika Evrope iz dana u dan postaje sve kompleksnija. I dok je očito kako se sve zemlje naoružavaju u strahu pred samoj mogućnosti rata, drugi pak predviđaju šta bi se moglo dogoditi u slučaju najgoreg. Jedan od njih je i penzionisani američki general i bivši komandant američkih snaga u Evropi Ben Hodges.

"Baltičke zemlje trebale bi biti spremne na to da bi se u slučaju ruskog napada morale boriti i do dvije sedmice bez podrške saveznika", smatra bivši komandant američkih snaga u Evropi Ben Hodges koji je u intervjuu za njemački dnevnik Die Welt naglasio je da je riječ o "apsolutno najgorem mogućem scenariju", u kojem je "NATO iznenađen i potpuno nespreman poslati jedinice preko Suvalskog koridora u Litvu".

"Pod pretpostavkom da ne stignu nikakve poljske snage, bilo bi nužno prebaciti jedinice iz Njemačke ili američke snage iz Poljske. No vojnici ne sjede u svojim vozilima i ne čekaju signal za pokret kao na automobilističkoj utrci", objasnio je. Bivši američki vojni komandant osvrnuo na nedavnu ratnu simulaciju (wargame) koju su pokrenuli "Die Welt" i German Wargaming Center Univerziteta Helmut Schmidt Bundeswehra u Hamburgu gdje je jedan od zaključaka bio taj da bi Njemačka u slučaju ruskog napada na NATO imala ograničene operativne sposobnosti.



GuliverImages

Šok za Litvance

Prema Hodgesu, velik problem predstavlja dostupnost infrastrukture njemačkih železnica Deutsche Bahn i DB Cargo. "Ne može se jednostavno preko noći osloboditi sve pruge kako bi se u roku od 24 sata prebacila oklopna brigada. Uvjeren sam da bi u takvoj situaciji njemačke i poljske železnice reagirale brzo. Međutim, ako se kreće od nule i ako je sve potpuno iznenađenje, potrebno je nekoliko dana. Odatle tih dvije sedmice", rekao je. Napominjemo, unatoč tome što je njemačka Vlada najavila znatna ulaganja u obnovu železnica, pomalo se povlači iz danih obećanja i usmjerava prema izgradnji i obnovi autoputa.

Unatoč tome što smatra da je takav pesimistični scenarij malo vjerojatan, Hodges kaže da je za Litvance bio "šok" kada je prije nekoliko godina iznio te procjene na jednoj konferenciji. "NATO nije veliki zaštitni zid iza kojeg se svi mogu sakriti. Litva i ondje stacionirane jedinice dio su tog zida", istaknuo je, dodajući kako je zato ključna cjelovita koncepcija odbrane.

Bivši američki komandant kao strukturni problem vidi nedovoljne zalihe municije u zemljama NATO-a. "U svakoj vježbi u kojoj sam učestvovao municija bi se potrošila nakon dva dana", naveo je i istaknuo kako ga najviše zabrinjava protivvazdušna odbrana u slučaju da bi Rusija napala evropske gradove desecima dronova, kao što to trenutno čini u Ukrajini. "To bi bio šok. Ako ne možemo zaustaviti ni dronove iznad vaših aerodroma…", dodao je. Podsjećamo, više evropskih zemalja tvrdi kako su dronovi koji su se pojavili iznad njihovih aerodroma i vojnih baza upravo ruski. Moskva je odbacila te optužbe, no isto tako mnoge od tih zemalja su navele kako će pojačati svoje odbrambene sposobnosti kad je riječ o dronovima.

Kalinjingrad bi mogao pasti

Bivši američki komandant tvrdi da bi u slučaju ruskog napada na NATO trebalo bi "preuzeti inicijativu" i to ne nužno samo na mjestu napada. "Odvraćanje znači dati Rusiji do znanja da bi izgubila Kalinjingrad i to vrlo brzo. Moraju znati da smo za to spremni i sposobni. Gotovo sam siguran da bi Kalinjingrad bio neutraliziran u prvih 24 sata", rekao je Hodges. Podsjećamo, taj ruski grad je strateški važan i za njih, ali i za Evropsku uniju.

Objasnio je kako pritom ne misli na kopnenu invaziju, nego na upotrebu kinetičkih i nekinetičkih sredstava sa ciljem neutralizacije Kalinjingrada kao vojnog činioca Ruske Federacije. Prema njegovim riječima, NATO ima vrlo dobar uvid u stanje u toj enklavi i raspored tamošnjeg naoružanja. "Mogu zamisliti nekinetičke napade, dakle iz područja kibernetičkog i elektroničkog ratovanja, usmjerene na onesposobljavanje što većeg broja objekata, posebno protivvazdušne odbrane i sistema dugog dometa, kako bi se ruskim vazdušnim i pomorskim snagama onemogućilo djelovanje sa tog područja. Nakon toga mogu zamisliti upotrebu kinetičkog oružja dugog dometa topništva ili raketa protiv ključnih ciljeva u Kalinjingradu", objasnio je.

Zemlje NATO-a u regiji, navodi Hodges, "mogle bi nanijeti znatnu štetu Kalinjingradu i bez učešća SAD-a". "Mogu, primjerice, zamisliti da bi se Poljska odmah uključila u napade na Kalinjingrad. Postoje i druga mjesta na kojima se može izvršiti pritisak na Rusiju, primjerice Poluostrvo Kola na krajnjem sjeveru Rusije, u blizini Norveške i Finske", dodao je.

Hodges je priznao da ga već dugo brine pitanje je li Poljska spremna poslati kopnene snage u Litvu u slučaju ozbiljne prijetnje. "Mislim da ne. Ne zato što se boji borbe. Naprotiv. Nego zato što polazi od pretpostavke da bi, ako Litva bude napadnuta, glavni udar bio usmjeren na Poljsku. Da bi invazija na Litvu bila samo početak nečega većeg. Zato su danas njemački i američki vojnici u Litvi kako bi ojačali Suvalski koridor, koji se često smatra najslabijom tačkom. Zato se ondje namjerno jačaju sposobnosti", zaključio je Ben Hodges za Die Welt, prenosi DW.