Nakon godina pravnih bitaka s Hollywoodom, turski nobelovac Orhan Pamuk napokon je dopustio da njegov 'Muzej nevinosti' zaživi na ekranu, a rezultat je Netflixova serija o kojoj ovih dana bruji cijeli svijet,

Iako je na streaming stigla bez velike pompe, nova turska serija 'Muzej nevinosti' munjevito se popela na ljestvici popularnosti i trenutno je četvrti najgledaniji naslov na Netflixu. No, ovo nije još jedna klasična turska sapunica. Riječ je o dugoočekivanoj adaptaciji istoimenog kultnog romana nobelovca Orhana Pamuka, projektu koji je godinama bio 'zarobljen' u pravnim bitkama jer pisac nije želio dopustiti da Hollywood uništi njegovu viziju.

Ljubav u staklenoj vitrini

Priča nas vodi u Istanbul 1970-ih, prateći Kemala, bogatog nasljednika čija opsesija mladom rođakinjom Fusun prerasta u cjeloživotno sakupljanje predmeta koji ga podsjećaju na nju. Od 4213 opušaka cigareta koje je ona popušila, preko ukosnica do haljina – svaki predmet postaje dio 'muzeja' jedne tragične ljubavi.

"Bio je to najsretniji trenutak mog života, ali nisam to znao", prva je rečenica romana koja savršeno opisuje atmosferu nostalgije i gubitka koja prožima i seriju.

No, ono što ovaj projekt čini jedinstvenim u svjetskim razmjerima jest činjenica da je Pamuk stvarno otvorio taj muzej. U istanbulskoj četvrti Čukurcuma, posjetitelji mogu vidjeti sve predmete opisane u knjizi, složene u vitrine tačno onako kako ih je zamislio glavni lik.

Granica između fikcije i stvarnosti ovdje je potpuno izbrisana – pisac je godinama sakupljao stvarne predmete kako bi ispričao izmišljenu priču, navodi tportal.