Snažna ciklona ponovno je pogodila Dalmaciju, donijevši orkansko jugo, grmljavinu i obilnu kišu. Uz nevrijeme se opet pojavio ciklonalni plimni val pa se more prelilo preko obale i poplavilo više gradova. Posebno su pogođeni Šibenik, Trogir i Kaštela, gdje su tokom noći podizane zaštitne brane.

O razlozima i posljedicama za HRT-ov Studio 4 govorio je atmosferski fizičar Branko Grisogono. Istaknuo je da plimni valovi nisu nova pojava, ali da se danas događaju učestalije i s većim intenzitetom.

"I prije su se događali plimni valovi, ali oni su sada češći i žešći zbog globalnih, a i regionalnih klimatskih promjena. I to će biti tako i dalje", rekao je. Prema njegovom tumačenju, statistička raspodjela klimatskih pojava mijenja se –raste broj ekstrema, a distribucije imaju tzv. teške repove.

"Imamo sve više tih ekstrema, što je povezano sa šiljatosti tih raspodjela i one imaju takozvane teške repove, odnosno duge repove, i skloni su ekstremima, a toga će biti, nažalost, sve više", pojasnio je.

Sve češći cunami na Jadranu

Govoreći o sve češćim pojavama cunamija na Jadranu, naglasio je da se radi o zbrajanju više procesa. Prvo je postupno, ali ubrzano podizanje srednje razine mora. Drugo je zagrijavanje Jadrana, što potiče razvoj mezoskalnih ciklona, često nastalih iz genovskih sistema ili lokalnih jadranskih ciklona.

"Jedno je sporo, ali ipak intenzivno i ubrzano podizanje srednje razine mora… Drugo – Jadran postaje sve topliji… Dakle zagrijavanje i atmosfere i mora", istaknuo je.

Rotacija Zemlje nije ključna

Komentirajući teze o promjenama u odnosu rotacije Zemlje i Mjeseca, Grisogono je naglasio da su ti procesi prespori da bi utjecali na aktualne događaje. "Uvijek je postojalo i postoji to sporo kolebanje… Međutim to su relativno spori i mali procesi koji ne djeluju na ovim vremenskim skalama", rekao je. Dodao je da se takve promjene mjere tek u stotinkama ili milionitim dijelovima sekunde te ih smatra tercijarnim efektima.

Za Jadran se očekuje porast srednje razine mora u skladu s globalnim trendovima. "Do kraja stoljeća između 50 do 80, 90 centimetara. Naravno da će u nekim područjima na zemaljskoj kugli to ići i preko dva metra…", naveo je.

Najranjivijima smatra estuarije i niske obale, poput Omiša, te upozorava da Hrvatska kasni s pripremama. "Tu treba smisliti nove građevinske, strojarske i arhitektonske mjere… Vidite kako se Venecija priprema i uložili su puno novca, a još uvijek nisu sto posto efikasni", istaknuo je.

Povećana koncentracija stakleničkih plinova, dodaje, potiče zagrijavanje atmosfere i mora, širenje oceana te topljenje ledenjaka Grenlanda, Arktika i dijela Antarktike.

Potrebna sistemska zaštita

Na pitanje o mogućem potapanju obalnih zona do 2100. godine, odgovorio je da najugroženija područja doista postoje, premda neke strmije i više obale imaju manji rizik. "Postoje najugroženija područja… Iako i oni mogu stradati kad naiđe meteocunami. Ovdje govorimo o plimskom valu", rekao je.

Grisogono je pozvao na ozbiljan i organiziran pristup zaštiti obale. "Treba ozbiljno razmišljati i pozivam političare, arhitekte, građevinare i strojare da smisle kako se to radi jer je to inženjerski posao…", poručio je.

Na kraju je naglasio da prirodne klimatske varijacije postoje, ali se nadovezuju na ljudski utjecaj. "Tačno je da postoje prirodne varijacije klime... Međutim ti prirodni procesi… nisu u fazi s ovim recentnim antropogenim pojavama", rekao je.

Rješenja, zaključuje, treba tražiti u prilagodbi i preuzimanju provjerenih modela iz svijeta. "Nisam inženjer, ali treba dobro razmisliti… treba preuzimati i prilagođavati tuđe postojeće modele… Treba ulagati da bismo sačuvali našu obalu", zaključio je Grisogono.