Slaven Kovačević, kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, govorio je za „Slobodnu Bosnu“ o razlozima kandidature, napadima koji  gotovo svakodnevno stižu iz redova HDZ-a BiH i njihovih političkih satelita. Bilo je riječi o sucu Ustavnog suda BiH Marinu Vukoji, zabrani ulaska u Bosnu i Hercegovinu Marku Perkoviću Thompsonu i potrebi za ujedinjenje ljevice na bh. političkoj sceni.

Iz Čovićevih redova pozivaju na zajedništvo oporbenu hrvatsku Petorku od koje traže da na izborima u oktobru imaju zajedničkog kandidata. O Vama pišu kao o „latentnoj opasnosti velikobošnjačkog šovinizma, lošijoj kopiji Željka Komšića kojega su u četiri navrata bošnjačke stranke, ali i cijeli establišment, te dobar dio toga naroda ugurali Hrvatima kao jasnu poruku hegemonije. Čak i unatoč tome što Kovačević nije 'zlatni ljiljan' te je u nastupima prilično ograničenih dometa, ne treba podcijeniti snagu bošnjačkog biračkog tijela koje, čak i da se podijeli između tri kandidata, svejedno stigne 150.000 glasova rasporediti i za svog podobnog Hrvata“. Je li ovo pisanje medija pod kontrolom HDZ-a BiH znak da unutar HDZ-a BiH ipak postoji bojazan od vaše pobjede na izborima i kako uopće komentirate ovakve navode?

-Od momenta, kada su moju kandidaturu nazivali „vikend kandidaturom“ pa do sadašnjeg trenutka u kojem je vidljiva njihova bojazan zbog moga izbora za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, očito da sam u njihovim očima postao ozbiljan kandidat. O njihovim neodrživim i neutemeljenim frazama o navodnom velikobošnjačkom šovinizmu, nije potrebno trošiti ni vrijeme niti riječi jer se radi o političkim akterima i politikama koje su većim dijelom naslonjene na ideološki fašizam i koje podržavaju kulturne i sve druge manifestacije na kojima se uzvikuju i naglašavaju fašističke parole. Zar je potrebno pojašnjavati kako je, zapravo, ideološki fašizam temeljen na šovinizmu.

Sve ove njihove uvrede kao što je ta da sam loša kopija Željka Komšića, iako ja mislim da sam nadograđena verzija Komšića, jasan su pokazatelj da radim dobru stvar i da moje ideje imaju prolaznost kod velikog broja građana Bosne i Hercegovine. Posebno je interesantno da politička stranka koja je nastala kao anti-pod ili kontrast komunizmu radi političkog i društvenog jednoumlja, kojeg oni navodno ne prihvataju, u stvarnosti forsira i kontinuirano proizvodi isto to jednoumlje, pa bi na temelju istog tog jednoumlja trebale i oporbene stranke sa hrvatskim predznakom da se podrede jedinom vođi i slijepo slušaju njegove naputke.

Koji je vaš motiv za kandidaturu za člana Predsjedništva BiH?

- Kako sam već ranije rekao u javnim istupima, moj osnovni motiv za kandidaturu za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine je nastavak borbe za građansku Bosnu i Hercegovinu ili kako to često kažem - zemlju jednakih ljudi. Tu borbu, započele su prije mene eminentne ličnosti kao što su Miro Lazović, Ivo Komšić, Mirko Pejanović, Tatjana Ljujić-Mijatović, pa onda Jozo Križanović, poslije njega Željko Komšić i sada ta borba kroz Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, kao izraz kontinuiteta prelazi na mene. Sa ponosom ću nastaviti tu borbu.

Drugi, jako važan motiv ogleda se u toj činjenici da ovo mjesto člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, zapravo brani Bosnu i Hercegovinu, jer je to jedino mjesto gdje se može očuvati omjer snaga 2:1 u koristi Bosne i Hercegovine. Ili da odgovorim kontra pitanjem. Šta je većini građana prihvatljivije, da u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine budem ja, kako bih koristio sve dostupne alate, na primjer vanjsku politiku i diplomatski mrežu, na promoviranju jednakosti ljudi ili građanske država, na promociji demokracija i vladavine prava ili da tamo bude kadar HDZ, koji bi koristio iste te alate za promociju i lobiranje za „treći entitet“ ili za taj pravno i politološki neodrživ termin „legitimno predstavljanje konstituentnih naroda“?

U mom slučaju, radim po Ustavu Bosne i Hercegovine jer postoji taj član II/2 koji utvrđuje da se Europska konvencija o ljudskim pravima direktno primjenjuje u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine i ima prednost u odnosu na sva druga prava, dok s druge strane ideje „trećeg entiteta“ i „legitimnog predstavljanja konstituetntih naroda“ su klasičan napad na ustavni poredak jer to sam Ustav Bosne i Hercegovine ne utvrđuje na takav način.  U tome je suštinska razlika između mene i njih.

Kako komentirate konstantne optužbe iz hrvatskog političkog korpusa da Bošnjaci biraju Hrvatima člana Predsjedništva BiH?

- Takav izraz predstavlja klasičan ideološki fašizam. Da podsjetimo u jednoj rečenici da fašizam u svome značenju pretpostavlja vezivanje svojih sljedbenika u snopove, gdje u tom autokratskom i totalitarnom režimu prava kolektiva su iznad prava pojedinca, koji je kao pojedinac dužan da se podvrgne pravima kolektiva. U takvom sistemu, postoji jedan lider ili diktator koji upravlja svim procesima. Sada to uporedite sa idejom da etničke zajednice ili narodi u Bosni i Hercegovini, prema zamislima HDZ-a trebaju da biraju svoje predstavnika, doći ćete do zaključka da se radi o istoj stvari. Na izborima, koliko je meni poznato, svoj glas daju građani, državljani ove zemlje, pojedinačno bez obzira na njihovu etničku pripadnost, što znači da članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine biraju glasači, a ne etničke zajednice ili narodi.

I ČOVIĆ JE MIJENJAO NACIONALNOST

Komentirajući najavu kandidature Slavena Kovačevića, člana Demokratske fronte i savjetnika Željka Komšića, te njegovu izjavu da se "ne smije dopustiti Čoviću i Dodiku omjer 2:1 u Predsjedništvu protiv BiH", predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je kako je takve izjave najbolje ne komentirati jer same po sebi govore o apsurdu i osobama o kojima je riječ.

"I sad imate dva naprema jedan. Imate dva bošnjačka člana Predsjedništva. Što smo dobili, a što će to biti ako s druge strane bude autentičan, legitimni predstavnik hrvatskog naroda?", upitao je Čović, poručivši kako će ovo biti njihova domovina koju će graditi i u kojoj "nikada neće biti dva naprema jedan".

Ocijenio je kako želja za dominacijom nad drugim narodom još uvijek traje kod dijela političara koji žive u zabludi o mogućnosti ostvarenja građanskog koncepta. Ponovio je kako taj koncept nikada neće zaživjeti, navodeći konkretan primjer njihove politike, nedavni proces predlaganja kandidata za predstavnika u ime BiH u Europskom sudu za ljudska prava, gdje na širi popis nije uvršten niti jedan predstavnik hrvatskog naroda.

"To je politika koju zagovaraju dva bošnjačka člana Predsjedništva ili politika koju eksponira taj gospodin Kovačević", istaknuo je Čović, kazavši da je apsurd da se ista osoba žalila Europskom sudu za ljudska prava zbog nemogućnosti kandidiranja kao pripadnik "Ostalih", da bi danas bila kandidat za "hrvatskog člana Predsjedništva".

Zaključno je poručio kako hrvatski narod neće nasjesti na takav izričaj, već će kao organiziran politički narod u Bosni i Hercegovini učiniti sve kako bi osigurao svoja prava. "Takvim ljudima upravo nema mjesta u zagovaranju ni vanjske ni unutarnje politike u Bosni i Hercegovini. To je tako", zaključio je Čović.

Podsjetimo, bivši Jugoslaven i komunist koji se potpisivao ćirilicom, Dragan Čović, također je mijenjao nacionalnost, no danas u tome ne vidi ništa sporno.

Kada je u pitanju izmjena Izbornog zakona BiH, koju je vlast najavila još na početku mandata, kako komentirate prijedlog HDZ-a BiH, kojim bi jedan glas Hrvata iz Hercegovina vrijedio daleko više od glasa Hrvata iz Sarajeva?

- Ljudima u i oko HDZ-a i njihovim pričuvnim strankama toplo preporučujem da se uče demokraciji, u kojoj svaki glasač vrijedi jednako. Podsjetio bih i na rečenicu iz najnovijeg Izvještaja Europske komisije o Bosni i Hercegovini za 2025. godinu, gdje se ovoj zemlji nedvojbeno nalaže takva ustavna reforma koja će osigurati političku i društvenu jednakost za sve građane Bosne i Hercegovine. To je europski standard, koji je temeljen na principima demokracije. Nasuprot demokraciji, stoje ideje HDZ-a koje podsjećaju na aparthejd ili kako sam rekao, svoj temelj očito imaju u ideološkom fašizmu. Zato ih pozivam da se uče demokraciji, trebaće im ako misle da se ozbiljno bave politikom.

Nedavno ste kritizirali politiku Trojke i člana Predsjedništva Denisa Bećirovića zbog ustupaka HDZ-u BiH. Nakon što su objavljene fotografije suca Ustavnog suda BiH Marina Vukoje na koncertu Marka Perkovića Thompsona, očekujete li odlazak Vukoje iu Ustavnog suda BiH ili njegovu smjenu?

-Činjenica je da je Denis Bećirović svojim glasom za Borjanu Krišto, omogućio ulazak u vlast osovini HDZ-SNSD i ono što je čudno ogleda se u dva elementa. Prvi, da čovjek koji je svojim glasom omogućio ulazak i HDZ-u i SNSD-u u vlast, pa sada ide okolo i predstavnicima međunarodne zajednice objašnjava, da ne kažem kuka, kako SNSD i Milorad Dodik vrše napade na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i promoviraju mirnu secesiju, a da pri tome nema niti jedne riječi i jasno izrečenim HDZ-ovim idejama o „trećem entitetu“ i „legitimnom predstavljanju konstituentnih naroda“ što je, također, vrsta napada na ustavni poredak. Nimalo konzistentno.

Druga stvar, odnosi se na to da Bećirović to ne radi slučajno, jer njemu ili nekom iz njegovog okruženja, HDZ očito za nešto treba, pa ih uopće ne spominje. Ako to povežemo sa medijskim natpisima da neka firma koja je pod kontrolom ili vlasništvu nekih ljudi oko Nermima Nikšića, konstantno dobija tendere u čijem dodjeljivanju presudno učestvuju kadrovi HDZ-a, šta se onda može drugo zaključiti nego da tu postoji neki interes koji nije samo političke prirode.

Što se tiče suca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, gospodina Marina Vukoje, onda se treba podsjetiti na odredbu Ustava Bosne i Hercegovine da sudije tog suda mogu biti samo i isključivo osobe sa visokim moralnim načelima, što je suprotno vrijednostima koje gospodin Vukoja ispoljava prisustvom koncertu takve ličnosti koja kroz umjetnost promovira ideje fašizma i ustaštva, ideologija poraženih u Drugom svjetskom ratu.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine mora se izjasniti oko ovoga pitanja, kako bi sa sebe skinuo stigmu da dozvoljava takvim licima, koja krše ustavnu normu o „visokim moralnim načelima“ da uopće budu sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Isto tako, moraju nešto oko ovoga reći i oni koji su ga birali govoreći da je to „dobro obavljen posao“ ili da gospodinu Vukoju „treba dati šansu“ kao da primate pripravnika na probni rad, iako se radi o izboru sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Po meni, gospodin Vukoja mora otići sam ili biti smijenjen sa pozicije sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Kakav je vaš stav kada je u pitanju inicijativa o zabrani ulaska Marka Perkovića Thompsona u Bosnu i Hercegovinu?

- Sjećate li se onih situacija kada su dužnosnici Republike Hrvatske zabranjivali koncerte estradnih ličnosti iz regiona ili kada su zabranjivali ulazak pojedinim licima iz Bosne i Hercegovine. Na liniji toga, moje je mišljenje kako treba zabraniti koncerte Marka Perkovića Thompsona u Bosni i Hercegovini i njegov ulazak u Bosnu i Hercegovinu.

Razlog je veoma jednostavan. On ne može i ne smije da truje, inficira i kontaminira našu omladinu retrogradnim i poraženim ideologijama u Drugom svjetskom ratu, kao što su fašizam i ustaštvo. Bosna i Hercegovina podnijela je veliki teret u Drugom svjetskom ratu u borbi protiv nacizma i fašizma, sve ofanzive su bile ovdje, tako da ova Bosna i Hercegovina kao antifašistička zemlja ima obavezu da reagira na ovakve devijantne pojave i donese odgovarajuće mjere.

Ukoliko postanete član Predsjedništva BiH i na odobravanje stigne popis s ministrima iz HDZ-a BiH i SNSD-a za Vijeće ministara BiH, što ćete učiniti?

-Sigurno neću glasati za kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara koji u okviru koalicionog ili partnerskog sporazuma uključuje kadrove HDZ-a i SNSD-a. Tražiću od toga kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara listu ministara, sa potpisima lica da su prihvatili mandat ministra, te nakon toga odlučiti, nakon što vidim o kojim političkim strankama se radi. Osovina HDZ i SNSD ne dolazi u obzir. Vjerujem i nadam se da će probosanske snage imati dovoljno mudrosti i sposobnosti da ponude neku novu verziju vlasti, koja bi bila dovoljno dobra da prati europske standarde za pristupanje Europskoj uniji i one standarde potrebne za članstvo u NATO savezu. Ovo govorim, jer smatram kako je potrebna nova paradigma u vršenju vlasti, kako bismo bili sposobni da obavimo proces političke tranzicije ka modernoj demokratskoj i samoodrživoj državi, što će biti zahtjevi koje će pred nas staviti i Europska unija i NATO savez.

S obzirom da je stranka iz koje dolazite po političkoj orjentaciji najbliža socijaldemokraciji, a nikada nije bila dio koalicije s SDP-om BiH i Našom strankom, u čijim političkim platformama je također socijaldemokracija. Što je razlog loših odnosa među, uvjetno rečeno, ljevicom u BiH?

-Ima tu više razloga. Ovo što danas nazivamo socijaldemokracijom nije ista ona socijaldemokracija od prije 20 godina ili čak i dulje od toga. Socijaldemokracija se transformirala sa prevashodne borbe za radnička prava u nove trendove, u kojima se morate uklopiti u tu novu paradigmu liberalne demokracije i slobodnog tržišta.

Odnosno njen fokus, sada su i neke druge stvari, nego one koje su bile prije. U SDP-u, još uvijek imate ljudi kojima je socijaldemokracija zamjena za komunizam, iako se radi o dvoje potpuno različite ideologije, koje se razlikuju u poimanju demokracije, slobodnog tržišta, privatne imovine i zaštite ljudskih prava. Ono što jeste ideal socijaldemokracije odnosi se na tri njena principa: sloboda, solidarnost i jednakost, gdje vidim da imate pojedinaca iz SDP-a koji zarad nekih osobnih interesa potpuno zanemaruju ove principe, da ne kažem da u tom nastojanju zaštite osobnih interesa svašta su nešto dali HDZ-u i SNSD-u.

Bilo bi dobro da se ljevica u Bosni i Hercegovini poveže, sarađuje, pa ako treba i ujedini, jer lijeva politička opcija ima lakšu sposobnost akceptiranja europskih standarda od desne političke opcije. Iskreno mislim kako je saradnja političkih stranaka socijaldemokratske orijentacije nasušna potreba za Bosnu i Hercegovinu, ali samo ako se te iste lijevo orijentirane političke stranke okupe oko principa slobode, solidarnosti i jednakosti ili ako hoćete, uprošćeno reći oko ideje države jednakih ljudi ili građanske Bosne i Hercegovine. Saradnja političkih stranaka ljevice ima svoju logiku, dok saradnja ljevičarskih i desničarskih političkih stranaka nema logiku, već isključivo osobni interes uključenih političkih aktera.

(M.I.)