Sljedeći veliki međunarodni sportski događaj, Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026., koje će zajednički organizirati Sjedinjene Američke Države, Kanada i Meksiko, već izaziva međunarodnu pozornost.

Sve je više poziva na bojkot.

Pozivi na bojkot dodatno su se pojačali nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio aneksijom Grenlanda od Danske, što je potaknulo nogometne dužnosnike u Njemačkoj i Francuskoj da razmotre mogućnost bojkota turnira.

Nogometni savezi obje zemlje zasad su odbacili pozive na bojkot Svjetskog prvenstva, iako su nedavni događaji u Minneapolisu povećali zabrinutost oko uloge SAD-a kao domaćina turnira i što će to značiti za posjetitelje.

Bivši predsjednik FIFA-e izrazio zabrinutost oko ICE-a

Bivši predsjednik FIFA-e Sepp Blatter — koji je suspendiran 2015. godine te ga je, usred korupcijskog skandala za koji je kasnije oslobođen optužbi, zamijenio sadašnji predsjednik Gianni Infantino — nedavno je izrazio zabrinutost zbog marginalizacije političkih protivnika i nasilnih obračuna s imigracijom u SAD-u.

Svjetsko prvenstvo tradicionalno je događaj koji okuplja navijače iz cijeloga svijeta. Mnogi se oslanjaju na turističke vize, a očekuje se da će za sigurnost tokom prvenstva biti zadužen ICE (Američka služba za imigraciju i carine). Direktor ICE-a odbio je obvezati se na obustavu djelovanja agencije tokom turnira.

Organizacije za ljudska prava izrazile su zabrinutost hoće li posjetitelji Svjetskog prvenstva biti pritvarani i predavani ICE-u ako učestvuju u aktivnostima koje se smatraju kritičnima prema američkoj vladi, piše The Conversation.

Bojkoti na međunarodnim događajima

U historiji međunarodnih sportskih događaja bojkoti su bili znatno rjeđi od zabrana.

Austrija, Bugarska, Njemačka, Mađarska i Osmansko Carstvo nisu bili pozvani na Olimpijske igre 1920. godine nakon poraza u Prvom svjetskom ratu, navodi N1.

Južna Afrika bila je pozvana na Igre u Tokiju 1964., ali je pozivnica povučena zbog apartheida, a u olimpijsko takmičenje  vratila se tek 1992. godine. Rodeziji je 1972. godine također povučena pozivnica zbog uspostave bijele supremacističke vlasti.

Zanimljivo je da su u oba slučaja povlačenja pozivnica na Olimpijske igre uslijedila nakon što su druge afričke zemlje zaprijetile bojkotom ako Južna Afrika i Rodezija budu smjele učestvovati.

Na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu 2022. zabilježeni su i djelomični bojkoti. Nekoliko je zemalja proglasilo diplomatski bojkot u znak protesta protiv kineskog postupanja prema ujgurskim muslimanima, zabranivši dolazak državnim dužnosnicima u službenom svojstvu, dok su sportašima dopustile nastup. Rusija je od invazije na Ukrajinu 2022. godine suspendirana s većine velikih međunarodnih sportskih takmičenja.

Bojkot OI-a u Moskvi nakon invazije na Afganistan

Najpoznatiji bojkot međunarodnog sportskog događaja dogodio se 1980. godine uoči Ljetnih olimpijskih igara u Moskvi, nakon sovjetske invazije na Afganistan. Više od 60 zemalja, predvođenih SAD-om, bojkotiralo je te Igre. Kao odgovor, 19 zemalja, predvođenih Sovjetskim Savezom i drugim državama istočnog bloka, bojkotiralo je Ljetne olimpijske igre 1984. u Los Angelesu.

Ipak, nikada se nije dogodio bojkot Svjetskog prvenstva od strane reprezentacija koje su se kvalificirale, i to iz političkih razloga. Urugvaj je 1934. godine odlučio ne putovati na drugo Svjetsko prvenstvo u Italiji jer su brojne europske reprezentacije, uključujući Italiju, odbile putovati u Urugvaj na prvo prvenstvo 1930. godine.

Uoči Svjetskog prvenstva 1966. sve su afričke reprezentacije povukle se iz kvalifikacija u znak protesta jer je FIFA dodijelila samo jedno zajedničko mjesto za Afriku, Aziju i Oceaniju. Postojali su i pozivi da Norveška bojkotira Svjetsko prvenstvo 2022. u Kataru, no nisu se kvalificirali na turnir.

Za sada nijedan čelnik velikih nogometnih saveza nije podržao pozive na bojkot, unatoč pritiscima pojedinih dužnosnika i političara. Za takvu bi odluku bila potrebna odlučna akcija čelnika saveza, slična potezu predsjednika Jimmyja Cartera uoči Olimpijskih igara 1980. u Moskvi.

S obzirom na odnos koji je Trump izgradio s predsjednikom FIFA-e Giannijem Infantinom, učinak bojkota — ili čak vjerodostojnih prijetnji bojkotom — na američku imigracijsku politiku ili obaveze domaćina vjerovatno bi bio ograničen. Zbog toga bi bojkot mogao biti nepopularna odluka koja ne bi postigla željeni cilj zemlje koja bi ga pokrenula.

Infantino je prisustvovao Trumpovoj inauguraciji i kontroverzno mu dodijelio prvu FIFA-inu Nagradu za mir. Nedavno je u ime FIFA-e potpisao i sporazum s Trumpovim Odborom za mir.

Infantino je također snažno branio katarske građevinske prakse unatoč žestokim kritikama zbog kršenja ljudskih prava te je bio spreman u posljednji trenutak promijeniti pravila FIFA-e kako bi udovoljio katarskim zahtjevima o ograničenoj prodaji alkohola tokom Svjetskog prvenstva 2022.

Trump bi i dalje mogao dodatno zaoštriti geopolitičke napetosti i potaknuti nove rasprave o bojkotu. No zasad se bojkot čini malo vjerojatnim, a čak bi i ozbiljne prijetnje njime vjerojatno imale malen učinak na stavove Infantina i Trumpa.