Masovna grobnica stara 2.800 godina otkrivena je na sjeveru Srbije, a arheolozi vjeruju da dokumentuje namjerno i selektivno nasilje nad ženama i djecom tokom ranog željeznog doba.

Mjesto ukopa nalazi se na lokalitetu Gomolava, u blizini današnjeg mjesta Hrtkovci, uz rijeku Savu. Istraživači su svoja otkrića objavili 23. februara u časopisu Nature Human Behaviour. Grobnica je sadržavala posmrtne ostatke 77 osoba. Više od 70 posto bile su žene, a 69 posto djeca, pri čemu je više od polovine bilo mlađe od 12 godina.

Istraživači navode da je ovakav obrazac izuzetan u evropskoj prahistoriji.

"Dominacija žena i mlađih pojedinaca u masovnoj grobnici na Gomolavi izuzetna je u evropskoj prahistoriji", napisali su autori studije. Arheolozi su grobnicu prvi put otkrili početkom 1970-ih. Tada su neki sumnjali na prirodnu katastrofu, poput bolesti. Međutim, nova analiza kostiju i DNK ukazuje na koordinirano ubijanje.

Bioarheologinja Linda Fibiger sa Univerziteta u Edinburghu izjavila je da je tim pronašao opsežne tragove trauma, uključujući napukle lobanje, rane od strijela i tragove rezanja. Oko jedne petine skeleta imalo je vidljive povrede na kostima. Budući da mnoge smrtonosne povrede ne ostavljaju tragove na kostima, Fibiger je zaključila da su sve žene i djeca u grobnici vjerovatno pogubljeni.

"U cjelini, obrazac otkriva teško nasilje koje je bilo brutalno, namjerno i efikasno", naveli su istraživači.

Povrede ukazuju na bliski kontakt i upotrebu tupe sile. Istraživači su kazali da su napadači možda bili viši od žrtava ili na konjima, sudeći prema mjestu povreda na glavi, piše Turkiye Today.

Genetska testiranja otkrila su da su osobe uglavnom bile međusobno nepovezane. Samo jedna majka i njene dvije kćerke dijelile su bliske biološke veze. Analiza izotopa stroncija u zubnoj gleđi pokazala je da je više od jedne trećine odraslo izvan područja Gomolave i imalo drugačiju ishranu u djetinjstvu.

"Jasno je da se radi o heterogenoj skupini pojedinaca", rekla je Fibiger za Live Science.

Arheolog Barry Molloy sa University College Dublina, koautor studije, rekao je da grobnica ne odražava uništenje jednog sela.

"To je grupa ljudi iz različitih sela, svi ubijeni na istom mjestu, u isto vrijeme", rekao je Molloy. Jama za ukop bila je promjera oko 2,9 metara i dubine oko 0,5 metara.

Arheolozi su oko nje pronašli rupe od stubova, što sugerira neku vrstu memorijalizacije. Grobnica je također sadržavala keramičke posude, bronzane ukrase i gotovo 100 životinjskih kostiju, uključujući kompletan skelet mlade krave na dnu.

Lokalitet se nalazi na istaknutom naseljenom humku s pogledom na rijeku Savu. Istraživači navode da pažljiv raspored tijela, prisustvo ukrasa poput fibula i prstenja te izostanak pljačke ukazuju na simboličnu namjeru.

U devetom stoljeću prije nove ere, grupe u Karpatskom bazenu konsolidirale su se oko utvrđenih naselja. Tenziје su se pojavile između mobilnih i stalno naseljenih zajednica zbog korištenja i vlasništva nad zemljom.

Autori tvrde da su ubistva možda imala za cilj da poremete rivalske zajednice na genealogijskom nivou. Žene i djeca igrali su ključnu ulogu u prenošenju tradicija i osiguravanju budućnosti grupe.

"Žene i djeca … imaju agens i ulogu u prenošenju tradicija. Djeca su budućnost jednog društva, i sve to je oduzeto", rekla je Fibiger.

Istraživači sugeriraju da su masakr, ukop i spomen-obilježje zajedno činili lanac radnji osmišljenih da demonstriraju moć u periodu društvenih previranja u prahistorijskoj Evropi.