Jedan detalj iz nacrta takozvanog mirovnog sporazuma, o kojem Moskva mjesecima pregovara s Washingtonom, govori više od službenih izjava. U jednoj od ranih verzija dokumenta navodi se konkretan zahtjev da se Kijev obveže kako neće napadati Moskvu i Sankt-Peterburg. Ne cijelu Rusiju, nego upravo gradove u kojima žive političke i poslovne elite.

Poruka je jasna: u Kremlju strahuju da rat, koji već četiri godine traje bez jasnog izlaza, više ne ostaje dovoljno daleko od privilegiranih krugova, konstatira Federico Fubini, urednik i analitičar talijanskog lista  Corriere della Sera.

Prema pisanju lista Novaya Gazeta Europa, samo tokom 2025. ukrajinske su snage izazvale 8.300 “vojnih incidenata” na teritoriju Rusije. Noćno zujanje dronova nad moskovskim i peterburškim četvrtima više nije simbolična prijetnja, nego politički rizik. Strah u vrhu vlasti nije samo vojni, nego i društveni: bojazan da bi dio bogatijih i obrazovanijih slojeva mogao početi preispitivati rat bez kraja i čovjeka koji ga je pokrenuo.

Ekonomska cijena rata

Uz psihološki pritisak, rastu i konkretni troškovi. Ekonomisti Alexandra Prokopenko i Alexander Kolyandr procjenjuju u The Bellu da su 81 ukrajinski napad na ruske rafinerije te deseci napada na proizvodne centre, naftovode i tankere Rusiju stajali oko 11 milijardi dolara u izgubljenoj dobiti i direktnim ili nedirektnim štetama.

Rusija doduše nije na rubu kolapsa, niti je režim prisiljen smanjiti intenzitet agresije. No, problemi koji su se nakupljali godinama sada dobivaju novu težinu. Sve ukazuje na to da sustav podređen proizvodnji ratne mašinerije počinje iscrpljivati vlastite temelje.

Nafta je ruska slaba tačka

Pad cijena nafte i sve strože sankcije dodatno pritišću javne finansije. Budžet za 2026. temelji se na pretpostavci da će se ruska nafta prodavati po prosječnoj cijeni od 59 dolara po barelu, no stvarna izvozna cijena posljednjih mjeseci bila je ispod 40 dolara. Prema procjeni Isaaca Levija iz istraživačkog centra Crea u Helsinkiju, prihodi od fosilnih goriva u posljednja su dva mjeseca iznosili 28,8 milijardi eura, što je četvrtinu manje nego prije godinu dana i upola manje nego na početku totalnog rata.

To prisiljava Kremlj na posezanje za suverenim fondom, državnom rezervom novca koja se puni viškovima od izvoza energenata i služi kao finansijski jastuk u krizama, te za zlatnim rezervama. Centar za ekonomska predviđanja Gazprombanke upozorio je da bi se, pri sadašnjim cijenama nafte, suvereni fond mogao iscrpiti za godinu dana ili nešto više. Nakon toga preostaje mogućnost štampanja novca za pokrivanje deficita, što bi dodatno potaknulo inflaciju.

Raste demografska i društvena kriza

Paralelno se produbljuje demografski problem. Procjenjuje se da Rusija mjesečno gubi oko 30 hiljada mrtvih i ranjenih. Postoji granica iznad koje čak i država s velikim stanovništvom teško može nadomjestiti takve gubitke, osobito ako formalno ratuju samo dobrovoljci koji potpisuju ugovore.

U decembru je grupa roditelja iz Čerkezije, Sverdlovska i Čeljabinska prijavila ministarstvu odbrane da su njihovi sinovi, osamnaestogodišnji regruti, bili izgladnjivani i zlostavljani dok nisu potpisali za odlazak na front. Pojavile su se i optužbe o lažnim potpisima na ugovorima, o regrutima koji su u kasarnama gađani gumenim mecima kako bi pristali na odlazak u Ukrajinu, te o studentima koji su pod pritiskom administrativnih prepreka gurani prema regrutaciji.

U Novosibirsku je direktorica srednje škole snimljena kako učenike nagovara da prihvate vojne ugovore. Zabilježeni su i slučajevi imigrantkinja iz srednje Azije koje su, nakon hapšenja pod različitim sumnjivim pravdanjima, potpisivale ugovore za Ukrajinu kako bi izbjegle dugačke zatvorske kazne.

Ponovno prijeti mobilizacija

Prema procjenama analitičara,Vladimir Putin drži cijeli sistem pod stalnim pritiskom i mogao bi ponovno posegnuti za djelomičnom obaveznom mobilizacijom. Takva je odluka izrazito nepopularna, pa se posljednjih mjeseci bilježi val ograničenja i blokada društvenih mreža u Rusiji. Pavel Durov, CEO platforme Telegram, optužen je za “pomaganje terorizma” nakon što je javno progovorio o tim pritiscima.

U pozadini se nazire i hladan politički račun. Dok Washington usporava ili blokira pomoć Ukrajini i vodi beskonačne “mirovne” pregovore bez jasnog ishoda, Putin dobiva na vremenu. Ujedno računa na moguće političke promjene u Europi, posebno na izborima u Francuskoj 2027., koje bi mogle oslabiti europsku potporu Kijevu, prenosi Telegram.hr.

Zaključak je sumoran: kako bi održao rat i vlastitu strategiju, Kremlj ne pritišće samo Ukrajinu nego i vlastito društvo, i to sve snažnije i sve otvorenije.