Ljudima u Evropskoj radio-difuznoj uniji vrlo je teško objasniti zašto od 56 zemalja jedino Bosna i Hercegovina nije u stanju da plaća svoje obaveze. Čak i Ukrajina, koja je u ratu, plaća. Mi razumijemo da Ukrajina ima potporu, ima donacije i tako dalje, ali oni plaćaju. Bosna i Hercegovina, trideset godina nakon rata, ne plaća i u dugu je, kazala je pomoćnica generalnog direktora BHRT-a Lejla A. Babović, govoreći teškoj o situaciji u kojoj se danas naša kuća nalazi.

Podsjećajući da je BHRT jedina od 56 država članica Evropske radio-difuzne unije koja u posljednjih 20 godina ima problem sa EBU-om, Babović je kazala da je EBU nešto što, ne samo građanima Bosne i Hercegovine, nego svim članicama pruža prozor u svijet, jer se preko EBU-a radi najveća razmjena vijesti u svijetu u toku jednog dana. 

"Da nije bilo EBU-a, vijesti od '92. do '95., o tome šta se dešavalo u Bosni i Hercegovini, ne bi mogle otići u svijet. EBU je tada u ovoj zgradi imao svoje sjedište, odavde su bile satelitske veze sa Ženevom. EBU je najveća mreža za prijenos signala na svijetu. Dakle, to je nešto što je svakome ponos, biti član takve udruge, a mi smo to dobili u naslijeđe", navela je ona.  

BHRT je članica EBU-a, u ovom nazivu - kao Radiotelevizija Bosne i Hercegovine - od 1. siječnja 1993. godine, a zvanično od 1950., kada je EBU osnovana, jer je JRT, kao Jugoslavenska radio-televizija, jedan od osnivača Evrovizije, podsjetila je Babović.

"JRT nikad nije bio članica Intervizije, nismo bili dio tog istočnog bloka i mi kroz Evroviziju baštinimo sve ono što je zapadna civilizacija, kada su u pitanju javni mediji, počev od RTV takse ili RTV pretplate, što je na istoku Evrope nešto što se tek sad uvodi. Oni i dan-danas imaju finansiranje preko budžeta i kontroliranje javnih servisa kroz budžet, odnosno stavljanje, da tako kažem, 'šape' i na programsku neovisnost i na sve drugo", navela je.

"Mi, bez obzira na ovaj vrlo kompleksan odnos sa EBU-om i to što smo od 2017. pod sankcijama, imamo jako dobru suradnju. Imamo podršku od EBU-a i dalje u nekim situacijama koje su od značaja za BHRT, imamo mogućnost nabaviti određena TV prava. S obzirom na to da po članu deset zakona o BHRT-u, BHRT ima obavezu da učini maksimalne napore da građanima Bosne i Hercegovine osigura najveća sportska, kulturna dešavanja, itd, mi se uvijek pozivamo EBU-u na taj član i oni nam izlaze u susret", kazala je savjetnica generalnog direktora BHRT-a.

Kako bi bolje objasnila o čemu govori i s kakvim se teškoćama BHRT suočava, Babović je navela najskoriji primjer, olimpijske igre. 

"Mi smo olimpijadu kupili prije nekoliko godina, imali smo rate, otplaćivali smo to simboličnim iznosima. Evo sad mogu javno reći, u petak, pred samo otvaranje olimpijade, ujutro mi nismo znali hoćemo li imati signal ili nećemo jer nismo bili uplatili devet i po hiljada eura. Dakle, bio je taj simboličan iznos, ali da nismo uplatili tih devet i po hiljada eura, mi ne bismo imali signal olimpijskih igara i ne bismo mogli imati olimpijske igre na malim ekranima", navela je ona. 

Babović istakla je da BHRT i dalje uspijeva raditi svoj posao dijelom zahvaljujući razumijevanju kolega sa regionalnih javnih servisa.

"Ljudi iz regije, naše komšije, oni nas razumiju. Oni razumiju političku situaciju u kojoj BHRT egzistira, u kakvoj smo mi situaciji, s kojim se problemima susrećemo na dnevnoj osnovi. U puno stvari bez pomoći naših kolega iz regionalnih radiotelevizijskih servisa mi ne bi mogli funkcionirati, pogotovo danas kada nemamo pristup evrovizijskoj razmjeni. Mi već punih deset godina nismo u mogućnosti koristiti evrovizijsku razmjenu vijesti. Uz pomoć kolega iz regiona, ako ništa, dobijamo vijesti koje se dešavaju u regionu. Evrovizija je nešto što je esencija za javni servis, nešto što treba svaki javni servis bilo koje države u Evropi", kazala je savjetnica generalnog direktora Lejla A. Babović.